RIJEKA   Vjekoslav Debelić koji je od 1995. do 2000. godine bio predsjednik Uprave hotelske tvrtke Imperijal Rab, oslobođen je optužbe da je kao predsjednik Uprave »s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu, a prilikom izvršavanja obveza prema fondovima i proračunima, uskratio sredstva koja im pripadaju«. Teretio se da je počinio dva kaznena djela protiv sigurnosti platnog poslovanja zloporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju. No, nakon dugotrajnog procesa i iscrpnog dokaznog postupka, a u međuvremenu i izmijenjenog Kaznenog zakona, sud je utvrdio da u ovom konkretnom slučaju nema pravnog kontinuiteta s kaznenim djelom zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Dva ugovora

Debelić se teretio da je u travnju 1999. godine s M. D. kao kupcem sklopio ugovor o prodaji nekretnine površine 377 četvornih metara za iznos od tada 30 tisuća njemačkih maraka, iako mu je bilo poznato da navedena nekretnina nije bila uključena u procijenjenu vrijednost poduzeća Imperijal. Ta sporna nekretnina bila je državno vlasništvo, odnosno pripadala je Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), pa ga se teretilo da je oštetio Fond za 70 tisuća kuna. Krajem lipnja iste godine Debelić je s B. L.  također sklopio ugovor o prodaji nekretnine površine 1.343 četvorna metra za cijenu od 554 tisuća kuna. I ta nekretnina bila je vlasništvo HFP-a, čime je izravno oštetio državu. Uz odvjetnika Sašu Jelušića, Debelić je prilikom iznošenja obrane potvrdio da je sklopio sporne ugovore, ali je kazao da je apsolutno netočno da je znao da su te nekretnine vlasništvo HFP-a.

– Kupoprodajni ugovori sklopljeni su 1999. godine, sedam godina nakon što je provedena i završena pretvorba u Imperijalu, kazao je Debelić, te naglasio da u vrijeme pretvorbe nije bio u Upravi Imperijala, već je od 1991. godine  direktor Turističke zajednice Suha punta unutar koje se nalazi Hotel Karolina, odnosno turističkog naselja gdje se i nalaze nekretnine koje su se prodavale. Bilo je vidljivo da su one sastavni dio turističkog naselja Suha punta, pojasnio je.

– Bez ikakave sumnje u pogledu vlasništva nad tim nekretninama potpisao sam navedene ugovore jer me nitko od  stručnih službi, kao ni iz pravne službe, nije upozoravao u pogledu vlasništva nad spornim nekretninama, branio se Debelić.

Novi zakon

Kako je 1. siječnja 2013. godine stupio na snagu novi Kazneni zakon, sud je bio obavezan ispitati postojanje pravnog kontinuiteta između kaznenog djela za koje je okrivljeni optužen i nekog od kaznenih djela iz novog Kaznenog zakona. Sud je utvrdio da »s obzirom na činjenični supstrat optuženih kaznenih djela, pravni kontinuitet s nekim od kaznenih djela ne postoji«.

– Očigledno da bi u konkretnom slučaju mogao postojati pravni kontinuitet između optuženih kaznenih djela i kaznenog djela prevare u gospodarskom poslovanju, kupci spornih nekretnina bi trebali biti dovedeni u zabludu i navedeni da na štetu svoje imovine nešto učine. Međutim kupoprodaja i u odnosu na M. D. je u cijelosti realizirana jer je uknjižen kao vlasnik nekretnine, što je  potvrđeno i rješenjem Županijskog suda, a i za B.L. nema štetnih posljedica, rečeno je u presudi. Niti kazneno djelo zloporabe povjerenja u gospodarskom  poslovanju nema kontinuiteta u novom Kaznenom zakonu, utvrdio je sud. Debelić je u razdoblju od sredine 1995. godine pa sve do početka siječnja 2000. godine bio predsjednik uprave i kao takav ovlašten  na samostalno i pojedinačno zastupanje te kao odgovorna osoba dužna brinuti o imovinskim interesima tog trgovačkog društva. 

Nadalje se u sudskom obrazloženju ističe da se konkretnim optužbama Debelić teretio da je prouzročio štetu HFP-u, a ne onome o čijim se imovinskim interesima bio dužan brinuti, Imperijalu, pa njegovim postupanjima zapravo nisu ostvarena obilježja kaznenog djela. Također, Republika Hrvatska je upućena da imovinskopravni zahtjev može potražiti u parnici.