Foto V. Karuza
»Finab« je stalno pozajmljivao »Agrokomercu«, a moguća je pozajmica i u robi i u novcu. Iz kartica se ne vidi pozajmica od 600 tisuća u gotovini, no robno knjigovodstvo je nešto drugo. Moje mišljenje je da bi se moglo raditi o pozajmici u robi, zaključio je vještak
RIJEKA Dva sata potrajalo je jučer svjedočenje stalnog sudskog vještaka za knjigovodstvo, financije i računovodstvo u nastavku suđenja koje se na riječkom Županijskom sudu vodi protiv Fikreta i Ervina Abdića zbog zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti. Vještak je na početku svojega iskaza najprije istaknuo kako je tek prekjučer dobio na uvid izjavu o prijeboju koji je izvršen preko žiroračuna 19. srpnja 2000. godine, a radi se o kompenzaciji između tvrtki Finab i Agrokomerc.
Preko žiroračuna
Za taj dokument je izjavio kako je evidentno da je prijeboj izvršen legalno preko žiroračuna. U nastavku svjedočenja odgovorio je na mnogobrojna postavljena mu pitanja, posebice vezana uz pozajmicu od 600 tisuća kuna koja se navodi u optužnici.
– Sve transakcije koje su obavljane su vjerodostojne. Imao sam financijske kartice glavne knjige temeljem kojih se sastavljaju završni računi. Dio dokumentacije dao mi je Ervin Abdić, a većinu dokumentacije sam dobio od odvjetničkog ureda koji zastupa optuženike. U odnosu na nalaz točno je da postoje financijske kartice gdje su proknjižene pozajmice. Što se tiče ZAP-a, tražio sam i od njih podatke, ali sam dobio odgovor da ih čuvaju 10 godina pa nisam mogao dobiti preslike. Postoji samo početni saldo 1998. godine, a kartica prije toga ne. Ne mogu utvrditi da je 1997. godine izvršena pozajmica od 600 tisuća kuna, kazao je vještak.
Sudski vještak napomenuo je da se pozajmica ne mora proknjižiti tada kada je izvršena, već se to može učiniti i kasnije. Većina pozajmica je bila u robi, a nešto u gotovini, iskazivao je vještak. Izrazio je i svoje mišljenje da je prema tim podacima evidentno da je Fikret Abdić pozajmljivao novce tvrtci Finab, a Finab tvrtci Agrokomerc, što je vidljivo iz svih financijskih kartica.
– U registratorima koje sam dobio vidljiva je suradnja između ta dva trgovačka društva. Meni je kao vještaku bio zanimljiv poslovni odnos između te dvije firme i vlasnika firme. U registrima postoje brojni ugovori između tvrtki Finab i Agrokomerc, a postoji i ugovor iz 1994. godine koji govori da će Finab financirati Agrokomerc pa sam ja shvatio da se daljnji odnosi temelje na tome. Prijeboj se inače odnosi na prebijanje međusobnih potraživanja i dugova, no s obzirom da nema kartice iz 1997. godine, ne mogu točno reći na što se ova izjava o prijeboju na 600 tisuća kuna odnosi. Finab je stalno pozajmljivao Agrokomercu, a moguća je pozajmica i u robi i u novcu. Iz kartica se ne vidi pozajmica od 600 tisuća u gotovini, no robno knjigovodstvo je nešto drugo. Moje mišljenje je da bi se moglo raditi o pozajmici u robi, da je tih 600 tisuća utrošeno u robu, zaključio je vještak.
Nepripadna korist
Fikret Abdić se, kao vlasnik i direktor Finaba d.o.o. Rijeka i ujedno kao predsjednik Uprave i direktor tvrtke Agrokomerc d.o.o. Rijeka, tereti da je 27. siječnja 2000. godine u nakani pribavljanja za sebe nepripadne materijalne koristi, vile u Voloskom i zemljišta od 850 četvornih metara, nakon što je odobrio i naložio sklapanje fiktivnog ugovora o pozajmici tvrtki Agrokomerc d.o.o. Rijeka, zaključio fiktivni ugovor o zajmu i sporazumu o prijenosu prava vlasništva. Nadalje, da je u tom ugovoru neistinito navedeno da je kao fizička osoba 31. prosinca 1997. godine pozajmio iznos od 600 tisuća kuna svojoj tvrtki Finab, neovlašteno zastupanoj po njegovom sinu Ervinu. U ime Finaba je Ervin Abdić taj ugovor potpisao s rokom povrata do 1. lipnja 2000. godine, a novac je zatim fiktivno pozajmljen Agrokomercu d.o.o. Rijeka. Radi osiguranja tražbine zajmodavatelja, uz suglasnost tvrtke Finab, nekretnine koje su bile u vlasništvu Agrokomerca d.o.o. Rijeka upisane su u zemljišnim knjigama na ime i u vlasništvo Fikreta Abdića, čime je postao fiducijarni vlasnik nekretnina oštetivši tvrtku Agrokomerc d.o.o. Rijeka, sada Karlovac, za 1.987.791,70 kuna.
