Godišnje sumiranje rezultata rada i statistički izračuni Odjela za sigurnost cestovnog prometa Primorsko-goranske županije pokazalo je da, iako je na razini Hrvatske u 2015. godini došlo do pogoršanja stanja sigurnosti cestovnog prometa, riječka policijska uprava može biti zadovoljna. Ponajprije se to odnosi na broj  broj poginulih na cestama u Primorsko-goranskoj županiji tijekom protekle godine. Sa sedamnaest smrtno stradalih u prometu tijekom 2015. godine, županija se polako primakla brojci navedenoj u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa do 2020. godine – pet poginulih na sto tisuća stanovnika. Prošle, 2015. godine, s 5,1 poginulih na sto tisuća stanovnika Primorsko-goranska županija približila se tom broju, što je svakako razlog za zadovoljstvo.

Bolji od prosjeka

– Na razini Republike Hrvatske tijekom 2015. godine došlo je do pogoršanja stanja sigurnosti cestovnog prometa jer je povećan ukupan broj prometnih nesreća za 3,5 posto, dogodilo se 1.099 prometnih nesreća više. Radi lakše usporedbe, lani se dogodila 32.531 nesreća, a godinu prije 31.432 nesreće na svim cestovnim prvacima. I broj poginulih osoba je povećan i to za 13 posto, odnosno poginulo je 40 osoba  više. Godine 2014. broj smrtno stradalih je iznosio 308, dok je lani na hrvatskim cestama izgubilo život 348 osoba. I broj  teško ozlijeđenih osoba je porastao, za 4,5 posto, baš kao i broj lakše ozlijeđenih. Dok je u 2015. godini lakše stradalo 12.183 osoba, u 2014. godini je taj broj iznosio 11.547 osoba.

S druge strane, na području Policijske uprave primorsko-goranske tijekom 2015. godine zabilježeno jeu 2.877 prometnih nesreća, što je 307 nesreća ili 9,6 posto manje u odnosu na 2014. godinu, kada su zabilježene 3.184 prometne nesreće. Od ukupnog broja prometnih nesreća, njih 761 ili 26,5 posto je s nastradalim osobama. Ukupno je poginulo 17 osoba, dok je godinu prije na primorsko-goranskim prometnicama smrtno stradalo čak 28 osoba. Ozlijeđeno je 926 osoba, za razliku od 2014. godine kada je ukupno  ozlijeđeno 1.013 osoba. U godini koja je iza nas teško je stradalo 214 vozača i putnika, dok  je lakše ozljede zadobilo 712 osoba, iznosi podatke Boris Skeledžić, voditelj Odjela za sigurnost cestovnog prometa Policijske uprave primorsko-goranske. 

Pojačana kontrola

Je li broj prekršitelja u prometu smanjen ili povećan u odnosu na godinu prije i što planirate  učiniti da odvijanje prometa u idućem razdoblju bude još sigurnije?

– Tijekom 2015. godine evidentirano je 64.689 prekršaja, što je za 15.708 prekršaja ili 32,07 posto više u odnosu na 2014. godinu kada je evidentiran 48.981 prekršaj. I tijekom 2016. godine Policijska uprava primorsko-goranska planira provoditi ciljane preventivno-represivne akcije usmjerene na suzbijanje prekršaja koji u značajnijoj mjeri utječu na sigurnost cestovnog prometa, odnosno značajnije ugrožavaju njegovu sigurnost. To je nadzor brzine kretanja, nadzor vozača koji upravljaju vozilom uz prisutnost alkohola, droga u organizmu, zaštita vozača mopeda i motocikala, zaštita pješaka, nadzor autobusa kojima se organizirano prevoze djeca.

Planiramo provođenje preventivno-edukativnih aktivnosti koje se već tradicionalno provode već dulji niz godina, s drugim subjektima odgovornima za sigurnost cestovnog prometa, s ciljem podizanja prometne kulture i prometne discipline na višu razinu. 

Koji su vodeći uzroci prometnih nesreća?

– Zbog pogrešaka vozača dogodilo se 2.614 ili 90,9 posto prometnih nesreća, i to zbog vožnje nepropisnom brzinom i brzinom neprimjerenom uvjetima čak 23,6 posto ili 616 prometnih nesreća, nepropisna vožnja unatrag  razlog je za je 10,5 posto, odnosno 274 nesreće. Zbog vožnje na nedostatnoj udaljenosti dogodilo se 265 ili 10,1 posto, nešto je manji broj nesreća zbog nepropisnog pretjecanja i obilaženja u odnosu na 2014. godinu, zapravo prošle godine ih je bilo 129 ili 4,9 posto, a preklani 152 ili 5,3 posto. Razlozi prometnih nesreća još su i nepoštovanje prednosti prolaza, lani se zbog toga dogodilo 238 nesreća, te  nepropisno uključivanje. Dakle, brzina je i dalje vodeći uzrok prometnih nesreća, gotovo svaka četvrta prometna nesreća dogodila se zbog nepropisne ili neprilagođene brzine.

Gas na obilaznici

Kakvi su rezultati nadzora riječke obilaznice?

– Brzina kretanja na cesti A7 – Škurinje (izvan naselja) ograničena je na 70 kilometara na sat. Za prekoračenje brzine između 30 i 50 kilometara na sat  zabilježili smo 210 prekršaja, a za vožnju prekoračenja brzine više od 50 kilometara na sat sankcionirali smo 2.642  vozača, odnosno  prekršaja. Na pravcu A7 – Diračje gdje je ograničenje brzine 90 kilometara na sat, ukupno smo sankcionirali 759 prekršitelja. Za veću brzinu kretanja, prekoračenje između 30 i 50 kilometara na sat, bilo je 403 prekršaja, a prekoračenje veće od 50 kilometara na sat zabilježeno je u 356 slučaja.

Kakvi su pokazatelji nadzora brzine po gradu Rijeci na mjestima gdje je postavljen videonadzor?

– U gradu Rijeci nismo bilježili one koji su prekoračili brzinu kretanja primjerice za deset, najviše do 20 kilometara na sat, gdje je inače dopuštena brzina od 50 km/h. No, zato su sankcionirana 263 vozača koji su  prekoračili brzinu kretanja za 20 do 30 km/h, dok je najviše onih, čak 3.536 vozača, koji su se kretali između 30 i 50 km/h više od dopuštene brzine. Za prekoračenja  više od 50 km/h od dopuštenih 50 km/h vožnje gradskim ulicama sankcionirano je 599 prekršitelja .

Općenito, nakon postavljanja fiksnih uređaja za nadzor brzine 7. srpnja prošle godine na području grada Rijeke i privozima gradu, evidentna je promjena ponašanja vozača u zonama nadzora brzine kretanja u vidu bitnog smanjenja brzine i poštovanja postavljenih ograničenja brzine. Također, na navedenim dionicama ne događaju se niti teže prometne nesreće, a smanjen je i ukupan broj prometnih nesreća. Ovdje je došla do izražaja činjenica da što je stupanj nadzora brzine veći, to izravno utječe  i na viši stupanj poštovanja ograničenja brzine što je i bio cilj, s obzirom na to da je nepropisna ili neprilagođena brzina i nadalje uzrok gotovo 24 posto prometnih nesreća.