Uskok je, nakon provedene istrage koja je pokrenuta 1. kolovoza 2025., pred Županijskim sudom u Rijeci podigao optužnicu protiv četvorice hrvatskih državljana (1957., 1973., 1960., 1946.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti.

Optužnicom se na teret stavlja da su, u razdoblju od lipnja 2008. do kraja 2016. godine u Rijeci, I. okr. – do 15. travnja 2009. kao predsjednik Poglavarstva Grada Rijeke (dalje: Grad), a potom kao gradonačelnik Grada i III. okr. – pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, na traženje II. okr. – osnivača i odgovorne osobe jednog trgovačkog društva (dalje: TD), dogovorno poduzimali radnje iz svog djelokruga kojima su pogodovali TD-u na štetu financijskih interesa Grada.

Tko je kome pogodovao?

Riječ je o slučaju o kojem smo već ranije pisali, nakon što je Uskok pokrenuo istragu protiv bivšeg gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, koji je osumnjičen zbog posla koji je građevinska tvrtka poznatog bivšeg vaterpolista Samira Baraća 2008. godine ugovorila s Gradom Rijekom.

Obersnel o istrazi Uskoka: “Sve sam radio po zakonu, ovaj slučaj je već bio istraživan”

Uskok je istragu otvorio nakon kaznene prijave riječke policije.

Obersnel je ispitan u Uskoku i tako postao dio istrage kao prvoosumnjičeni, zajedno s bivšim pročelnikom za urbanizam Srđanom Škuncom i bivšom pročelnicom za komunalni sustav Irenom Miličević i drugima.

Naime, Grad Rijeka prodao je 2008. godine na javnom natječaju Baraću građevinsko zemljište, a potom je sklopljen aneks ugovora po kojem je Barać dio kupoprodajne cijene kompenzirao s dva stana koja je Gradu Rijeci dao u vlasništvo.

Uskok smatra da je vrijednost stanova bila precijenjena čime se pogodovalo Baraću, a naštetilo proračunu Grada Rijeke.

Uskok je svojom istragom obuhvatio ukupno pet osoba, a osim Obersnela i Baraća, tu je još i vještak koji je procjenjivao vrijednost stanova koji su dani kao kompenzacija za razliku u cijeni građevinskog zemljišta, te dvoje Obersnelovih tada bliskih suradnika.

Pritom valja podsjetiti da je protiv Irene Miličević već podignuta jedna optužnica, za slučaj Sortirnica, zbog zloupotrebe europskih sredstava.

Već ranije pisalo se i o ovom slučaju, kad je objavljeno da je DORH riječkom Pnuskoku naložio da provjeri neke od ranije zatvorenih predmeta koji su se odnosili na gradonačelnički mandat Vojka Obersnela.

Tada se provjeravalo što je s odlukama o raspoređivanju proračunskog novca za neke projekte, poput projekta koji je financirao RBA na Preluku. A onda je Pnuskok potvrdio da se istraga provodi temeljem njihovih nalaza.

Prihvatili Baraćev zahtjev

Konkretno, sumnja se da su, u razdoblju od lipnja 2008. do kraja 2016. godine u Rijeci, Obersnel, Škunca i Miličević dogovorno poduzimali radnje iz svog djelokruga kojima su pogodovali privatnoj tvrtki Baraća na štetu financijskih interesa Grada za oko 180.000 eura.

Irena Miličević i Srđan Škunca

Naime, nakon što je tadašnje Poglavarstvo odlučilo prodati gradsko zemljište namijenjeno gradnji jedne višestambene građevine, 3. lipnja 2008. objavljen je natječaj za prodaju tog zemljišta na kojem je Baraćeva tvrtka izabrana kao najpovoljniji ponuđač.

Nakon toga su poduzeli niz radnji s ciljem da tom društvu pribave protupravnu imovinsku korist na način da su prihvaćali zahtjeve za izmjenu natječajnih uvjeta za isplatu kupoprodajne cijene, izdavali suglasnosti Grada i omogućavali parcelacije gradskog zemljišta sukladno interesima drugookrivljenoga, prolongirali rokove otplate kupoprodajne cijene te prihvaćali neosnovane obračune kojima je umanjena kupoprodajna cijena.

Tako su suprotno natječajnim uvjetima omogućili prihvaćanje zahtjeva Baraća kojim je tražio izmjenu uvjeta plaćanja zemljišta na način da dio cijene plati u predviđenom roku, a da preostali dio plati davanjem Gradu u vlasništvo stanova u zgradi koju će izgraditi – o tome je Obersnel u ime Grada kao prodavatelja s kupcem 14. listopada 2008. potpisao predugovor o kupoprodaji nekretnine.

Grad preuzeo dva stana

Iako je natječajem bila predviđena gradnja jedne stambene građevine, izdavanjem dodatnih suglasnosti kasnije su odobrili gradnju dvije zgrade na gradskom zemljištu, a što je uključivalo i dvije nove čestice koje i nisu bile obuhvaćene natječajem.

Tako su 21. siječnja 2010. zaključili s Baraćem novi ugovor o kupoprodaji nekretnina novoformiranih čestica, od kojih je svaka namijenjena gradnji jedne građevine, s obvezom Grada da odmah na kupca prenese pravo vlasništva, što je bilo u suprotnosti s ranije zaključenim predugovorom.

Sporna zgrada u ulici Lukovići u Rijeci

Osim toga su mu omogućili da potraživanje od 327.691 eura osigura upisom založnog prava na njegovim nekretninama, iako njihova vrijednost nije bila dostatna za pokriće tražbine.

Nakon toga, Grad je prije dobivanja uporabne dozvole preuzeo dva nova stana – prvi u lipnju 2013., uz nepoštivanje niza manjih akata, čime su omogućili vlasniku privatne tvrtke da ostvari ovaj biznis, iako time kupoprodajna cijena nije bila u cijelosti isplaćena, a tražbina Grada prema tvrtki nije bila osigurana dostatnim sredstvima.

Time su Baraću omogućili da optereti nekretninu njenim davanjem u zalog radi dobivanja zajma. Drugi stan je tek naknadno preuzet u listopadu te godine.

Oštetili Grad Rijeku

Za procjenu vrijednosti preuzetih stanova angažiran je vještak – pritom je, protivno pravilima struke, cijenu stanova procijenio na znatno viši iznos od tržišnih cijena i cijena po kojima su takvi stanovi prodavani drugim kupcima.

Na osnovu toga je toj tvrtki Grad priznao podmirenje kupoprodajne cijene u znatno većem iznosu – time se društvo okoristilo za 102.378 eura, uz prolongiranje naplate. Naplata ja obavljena tek 2016. godine.

Detalja ima još, pa je tako Baraćevoj tvrtki omogućeno da preoblikuje i čestice koje su u vlasništvu Grada.

Samir Barać

S obzirom da je uvjete kasnijih natječaja dalje ispunjavala samo opet ista tvrtka, i tu je utvrđeno kršenje zakona jer se natječaj prilagodio njemu. Grad je prihvaćao svaki njegov zahtjev, iako je to bilo nepovoljno za Grad – od pristupnog puta koji je naplaćen dvostruko od stvarne cijene, do dodatnih odgoda naplate.

Cjelokupnim opisanim postupanjem okrivljenici su TD-u pribavili protupravnu korist od najmanje 175.999 eura, za koji su iznos oštetili Grad Rijeku, stoji u Uskokovom pojašnjenju za pokretanje istrage.

Inače, Baraćeva tvrtka za građevinarstvo je krajem 2018. godine otišla u stečaj koji je kratko trajao jer je sud utvrdio da nisu imali imovine, pa je ubrzo prestala postojati.

Kad je riječ o ovim stanovima, odnosno konkretnim zgradama, riječ je o Ulici Lukovići na Kozali, a neki od poznavatelja stanja u gradskoj upravi skloni su ovo tumačiti na način da je to bio čak uobičajeni način na koji su Grad Rijeka, razni privatnici i sportski klubovi financirali poslovanje tih klubova u tim vremenima.

Zanimljivo je i pitanje što se kasnije događalo sa stanovima koje je Barać sagradio za Grad – oni su se iznajmljivali »zaslužnim građanima« pa će biti zanimljivo kad se istraži i tko je konkretno od takvih koristio ove stanove, po kojim uvjetima i s kakvim ugovornim uvjetima.

Priopćenje Uskoka

Evo što je o cijelom slučaju danas priopćio Uskok, ne navodeći imena okrivljenih:

– Naime, nakon što je Poglavarstvo odlučilo prodati gradsko zemljište namijenjeno gradnji jedne višestambene građevine, 3. lipnja 2008. objavljen je natječaj za prodaju tog zemljišta na kojem je TD izabrano kao najpovoljniji ponuđač.

Nakon toga su I. i III. okr. poduzeli niz radnji s ciljem da TD-u pribave protupravnu imovinsku korist na način da su prihvaćali zahtjeve II. okr. za izmjenu natječajnih uvjeta za isplatu kupoprodajne cijene, izdavali suglasnosti Grada i omogućavali parcelacije gradskog zemljišta sukladno interesima II. okr., prolongirali rokove otplate kupoprodajne cijene te prihvaćali neosnovane obračune kojima je umanjena kupoprodajna cijena.

Tako su suprotno natječajnim uvjetima I. i III. okr. dogovorno omogućili prihvaćanje zahtjeva II. okr. kojim je tražio izmjenu uvjeta plaćanja zemljišta na način da dio cijene plati u predviđenom roku, a da preostali dio plati davanjem Gradu u vlasništvo stanova u zgradi koju će izgraditi. Zatim je I. okr. u ime Grada kao prodavatelja s TD-om kao kupcem 14. listopada 2008. potpisao Predugovor o kupoprodaji nekretnine.

Vojko Obersnel

Iako je natječajem bila predviđena gradnja jedne stambene građevine, I. i III. okr. su izdavanjem suglasnosti, izrađenoj po uputama II. okr., TD-u odobrili gradnju dvije zgrade na gradskom zemljištu, a što je uključivalo i dvije nove čestice koje nisu bile obuhvaćene natječajem.

Na osnovu toga je II. okr. ishodio Rješenje o uvjetima građenja u skladu s kojim je izvršena parcelacija na način koji mu je odgovarao. Potom su I. okr. u ime Grada i II. okr. u ime TD-a 21. siječnja 2010. zaključili Ugovor o kupoprodaji nekretnina novoformiranih čestica, od kojih je svaka namijenjena gradnji jedne građevine, s obvezom Grada da odmah na kupca prenese pravo vlasništva, što je bilo u suprotnosti s ranije zaključenim Predugovorom.

Osim toga su II. okr. omogućili da potraživanje od 327.691,70 eura osigura upisom založnog prava na njegovim nekretninama iako njihova vrijednost nije bila dostatna za pokriće tražbine.

Nakon izgradnje stanova, prema nalogu I. i III. okr., Grad je prije dobivanja uporabne dozvole, preuzeo dva stana. Prvi stan je preuzet 27. lipnja 2013. te je, na traženje II. okr., istoga dana III. okr. u dogovoru s I. okr., sačinio očitovanje kojim je brisano založno pravo, iako time kupoprodajna cijena nije bila u cijelosti isplaćena, a tražbina Grada prema TD-u nije bila osigurana dostatnim sredstvima.

Time su II. okr. omogućili da optereti nekretninu njenim davanjem u zalog radi dobivanja zajma. Drugi stan je tek naknadno preuzet u listopadu te godine.

Za procjenu vrijednosti preuzetih stanova angažiran je vještak – IV. okr., koji je traženu procjenu izvršio u dva navrata tijekom 2013. i 2014. godine.

Pritom je, sukladno traženju II. okr., a protivno pravilima struke, cijenu stanova procijenio na znatno viši iznos od tržišnih cijena i cijena po kojima su takvi stanovi prodavani drugim kupcima.

Na osnovu toga je TD-u Grad priznao podmirenje kupoprodajne cijene u znatno većem iznosu na koji se način TD okoristilo za 102.378,34 eura. Zatim su I. i III. okr., iako za to nije bilo osnove, omogućili II. okr. da preostali dio cijene TD podmiri Gradu tek u listopadu 2016. godine bez plaćanja zakonske zatezne kamate.

Također su TD-u omogućili da bude jedini mogući kupac gradskog zemljišta koje graniči sa zemljištem koje je TD ranije steklo na naprijed opisan način pa je I. okr., na prijedlog III. okr., 4. listopada 2010. dao suglasnost da TD izgradi građevine na česticama među kojima su i dvije u vlasništvu Grada.

Na temelju toga je II. okr. ishodio lokacijsku dozvolu, dok su parcelacijskim elaboratom određene čestice parcelirane na način koji je odgovarao TD-u čime mu je omogućeno da preoblikuje i čestice koje su u vlasništvu Grada.

Nadalje je I. okr., na prijedlog III. okr., raspisao javni natječaj za prodaju gradskog zemljišta sukladno pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli, s tim da je kao poseban uvjet natječaja određeno i vlasništvo nad jednom novom česticom koja je nastala na naprijed opisani način, koji uvjet je isključivo TD moglo ispuniti, pa je TD izabrano kao najpovoljniji ponuditelj, slijedom čega je I. okr. 9. srpnja 2012. TD-u ponudio zaključenje ugovora o kupoprodaji zemljišta.

Prije sklapanja ugovora je II. okr. Gradu podnio zahtjev za izmjenu natječajnih uvjeta, koji je I. okr., na prijedlog III. okr., prihvatio iako je to bilo nepovoljno za Grad. Tako je odobrio plaćanje dijela kupoprodajne cijene izgradnjom pristupnog puta do predmetnog zemljišta, s tim da se vrijednost puta utvrdi procjenom vještaka po njegovoj izgradnji.

Za provedbu je zadužio odjel kojim je rukovodio III. okr. te je potom 21. prosinca 2012. u ime Grada s II. okr. kao direktorom TD-a zaključio Kupoprodajni ugovor o prodaji dvije čestice, koji je uključivao spomenutu kompenzaciju i predaju stambenog prostora u vrijednosti ostatka cijene.

Potom je III. okr., bez potrebne stručne procjene vještaka, na temelju neosnovanog troškovnika II. okr., priznao troškove izgradnje pristupnog puta od 53.336,85 eura, iako su radovi stvarno koštali 22.768,33 eura.

Zatim je I. okr., na temelju materijala koji je sačinio III. okr., omogućio II. okr. da ostatak kupoprodajne cijene isplati u novcu, a ne više predajom stambenog prostora kako je to bilo definirano ugovorom. Rok plaćanja preostalih 43.053,09 eura određen je za 31. prosinca 2016. godine. Međutim, TD je tražilo daljnje odgode i obročnu otplatu te navedeni iznos nije platilo do danas, na koji način je TD-u pribavljena korist od 73.621,61 eura.

Cjelokupnim opisanim postupanjem okrivljenici su TD-u pribavili protupravnu korist od najmanje 175.999,94 eura, za koji su iznos oštetili Grad, priopćio je Uskok.