RIJEKA – Na marginama turističke sezone i ove godine našle su se informacije o prevarama gostiju koji bukiraju apartmane direktno od »iznajmljivača«. Naime, prema medijskim natpisima na području Makarske rivijere zabilježeno je nekoliko prevara gostiju koji su »iznajmljivačima« uplatili akontaciju za apartman, naravno nepostojeći, i kada su došli u destinaciju, shvatili da su prevareni. Pa se tako spominje kako su prevaranti često iz inozemstva, točnije iz Srbije.

Crne liste

Tako se i na nekoliko Facebook grupa – crnih lista iznajmljivača i gostiju opisuje kako prevaranti operiraju i upozorava na lažne oglase. Tragom prevara u Dalmaciji, provjerili smo je li na području Primorsko-goranske županije bilo sličnih prevara kod bukiranja smještaja.

U Policijskoj upravi primorsko-goranskoj tako su nam odgovorili da su tijekom ljetnih mjeseci ove godine zaprimili četiri prijave građana vezano za prevare prilikom najma apartmana.

– Riječ je o oglasima za apartmane na crikveničkom području i na području otoka Krka na koje su se javili hrvatski državljani iz unutrašnjosti Republike Hrvatske te uplatili predujam, no kad su stigli na odredište, shvatili su da su prevareni, s obzirom na to da se navedeni stanovi i kuće ne iznajmljuju i događaj su prijavili policiji, kazali su u PU primorsko-goranskoj dodajući kako su zaprimljene kaznene prijave dostavljene nadležnim policijskim postajama prema mjestu prebivališta oštećenih, a radi provođenja kriminalističkog istraživanja u cilju pronalaska počinitelja i utvrđivanja okolnosti počinjenja kaznenog djela.

Inače, u TZ-u otoka Krka i TZG-u Crikvenice kazali su nam da im se oštećeni nisu obraćali.

Na pitanje što gosti mogu napraviti kako bi se pokušali zaštititi od ovakvih prevara, u PU primorsko-goranskoj su ukazali kako građanima, a upravo kako ne bi postali žrtvom ovakvog i sličnog kaznenog djela, savjetuju da budu oprezni prilikom online rezervacije apartmana.

– Svakako je potrebno provjeriti adresu pošiljatelja elektroničke pošte, zatim postoji li ta pravna ili fizička osoba s kojom je ostvarena komunikacija, a posebno neka na zahtjeve ne šalju svoje osobne podatke ili podatke bankovnih kartica, kažu u policiji.

Nije novost

Konzultant za privatni smještaj Nedo Pinezić kazao je kako ovakve prevare nisu novost. Cilja se na vrijeme najveće mase rezervacija, i onda turisti koji nisu toliko iskusni i koji se žure, iako se radi o izuzetnom malom dijelu putnika, akontacije uplaćuje bez dodatne provjere.

– Uvijek su bili savjeti da se svaki smještaj koji se želi rezervirati provjeri. Dosta gostiju prakticira provjeriti ima li objekt svoje web-stranice, to je prvi filter. Drugi korak je provjeriti je li objekt uopće evidentiran u turističkoj zajednici mjesta u kojem se bukira. Sve što je legalno i kategorizirano postoji u registru u TZ-u. To se ne odnosi samo na privatni smještaj, već na sve oblike smještaja. Ukoliko postoji sumnja na lažiranu stranicu neke platforme za rezervacije, poželjno je kontaktirati samu platformu… Prevare se ustvari najlakše događaju u vršnim terminima potražnje, kada ljudi panično traže last-minute ponude i u toj brzini postoji mogućnost pogreške. To je prisutno u cijelom svijetu, pojasnio je Pinezić. Dodao je kako je, s druge strane, savjet iznajmljivačima da naprave svoju web-stranicu jer je to jedino gdje je on vlasnik domene, on uređuje podatke, makar prepušta sam posao oko rezervacija platformama ili agencijama. To je, slikovito rečeno, »adresa i kućni broj« na koju potencijalni gost može »pokucati« i koji ga svrstavaju u ozbiljnije iznajmljivače.

Pravila o GDPR-u

Inače, u turističkim zajednicima ukazali su kako se uvijek može dogoditi za gost ima druge podatke od TZ-a, primjerice da je smještaj registriran na jednog člana obitelji, a da posao rezervacije obavlja drugi član obitelji. Ili da im još nije stiglo rješenje za neki apartman, iako on postoji i slično. A tu su i pravila o GDPR-u. Tako da i tu postoji mala ograda što se tiče informacija. Odgovornost je, dakle na gostu, no, iako je internet plodno tlo za lov u mutnom, dobro je s druge strane što se informacije o prevarantima šire brzinom munje kroz društvene mreže, recenzije i slično pa im se i tako može staviti soli na rep.