Svi osumnjičeni obuhvaćeni najnovijim proširenjem istrage o nezakonitom odlaganju otpada pušteni su na slobodu.

USKOK, naime, nije predložio određivanje istražnog zatvora jer za to nije bilo osnove, a u novom je današnjem priopćenju iznio detalje sumnji o odlaganju tisuća tona otpada na području Senja i Benkovca.

Dvije lokacije, više od 9300 tona otpada

Prema priopćenju USKOK-a, na komunalno odlagalište kraj Senja, koje se nalazi unutar Parka prirode Velebit, od početka 2020. do travnja 2021. dovezeno je i odbačeno najmanje 2890,23 tone otpada s opasnim svojstvima. U drugom slučaju, na bivšem eksploatacijskom polju mineralnih sirovina u Benkovcu, od prosinca 2023. do ožujka 2024. odloženo je i zakopano najmanje 6475,85 tona otpada koji je sadržavao povišene koncentracije metala, otopljenog organskog ugljika i mikroplastike.

Ukupno je riječ o najmanje 9366 tona otpada obuhvaćenog ovim dijelom istrage. USKOK sumnja da je njegovo odlaganje bilo prikrivano neistinitom dokumentacijom, kojom se stvarna vrsta otpada ili mjesto njegova istovara prikazivalo drukčijima od onoga što se doista događalo.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta istragu je proširio na još petero hrvatskih državljana i tri pravne osobe. Postupak se nadovezuje na ranije otvorenu istragu protiv ukupno 14 osoba i četiri pravne osobe.

U Senju ugovor za 4000 tona otpada

U prvom dijelu istrage istražitelji sumnjaju da su Josip Šincek, kao stvarni voditelj poslovanja tvrtki uključenih u posao s otpadom, i njegova supruga Monika Šincek, direktorica jedne od tih tvrtki, dogovorili suradnju sa Snježanom Tomljanović, direktoricom Gradskog komunalnog društva Senj, i Tonijem Žunićem, voditeljem njegova tehničkog odjela.

Prema sumnjama USKOK-a, dogovorili su sklapanje ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji kojim se senjsko komunalno društvo obvezalo bez naknade preuzeti 4000 tona otpada. Taj je otpad neistinito prikazan kao materijal namijenjen prekrivanju miješanog komunalnog otpada, iako je, prema istražiteljima, imao opasna svojstva i nije bio dopušten za odlaganje na toj lokaciji.

USKOK sumnja da prije prihvata otpada nisu provjereni kriteriji za njegovo odlaganje na lokaciji namijenjenoj neopasnom otpadu niti su osigurani pregled i vaganje prije istovara.

Za prikrivanje stvarne vrste i svojstava otpada navodno je izrađeno najmanje 150 pratećih listova s neistinitim podacima. U njima je prikazano da se na odlagalište dovozi otpad iz Varaždina koji ispunjava uvjete za odlaganje. Na temelju takvih dokumenata u propisane su evidencije unošeni neistiniti podaci o tijeku, prometu, vrsti i sastavu otpada.

Istražitelji sumnjaju i da je dio opasnog otpada uvezenog iz Slovenije, koji je trebao biti upućen na oporabu, preusmjeren iz Gospića i dovezen na odlagalište kraj Senja.

Otpad u Benkovcu prikazivan kao građevinski materijal

Drugi dio proširenja istrage odnosi se na razdoblje od listopada 2023. do srpnja 2024. godine. USKOK sumnja da su Josip Šincek i Paško Dodić, vlasnik nekretnine na području bivšeg eksploatacijskog polja u Benkovcu, dogovorili prihvat otpada koji nije namjeravan biti oporabljen ni propisno zbrinut, već odbačen u okoliš radi ostvarivanja imovinske koristi za uključene tvrtke.

Odlaganje otpada trebalo je, prema sumnjama istražitelja, biti prikazano kao ugradnja materijala u građevinu, uz dokumentaciju o navodno planiranim građevinskim radovima.

Šincek je potom, sumnja USKOK, s članom uprave tvrtke Cezar Željkom Teufelom dogovorio i organizirao preusmjeravanje otpada koji je, prema ugovoru, trebao biti preuzet i oporabljen u Gospiću. Umjesto na lokaciju za koju je postojala dozvola za gospodarenje otpadom, otpad je navodno odvožen u Benkovac, gdje takva dozvola nije bila ishođena.

Kako bi se prikrila stvarna lokacija istovara, prema USKOK-u je izdano najmanje 330 pratećih listova s neistinitim podacima o mjestu isporuke. U evidencijama je tako prikazivano da je otpad isporučen u Gospić, iako je u stvarnosti završavao u Benkovcu.

Fiktivni nadzor gradilišta naplaćen 3000 eura

U prikrivanju stvarnog odlaganja otpada, sumnja USKOK, korištena je i dokumentacija o građevinskim radovima koji nisu izvedeni.

Dorian Šipoš navodno je kao nadzorni inženjer podnio prijavu početka građenja u ime društva navedenog kao investitor, iako nadzor u stvarnosti nije obavljao. Monika Šincek potom mu je, prema sumnjama istražitelja, dostavljala podatke o navodno izvedenim radovima kako bi se retroaktivno sastavio građevinski dnevnik.

Šipoš je te podatke navodno ovjerio iako radovi nisu bili izvedeni, a uslugu je njegova tvrtka naplatila 3000 eura.

Prema USKOK-u, na području Benkovca tako je odloženo i zakopano najmanje 6475,85 tona otpada s povišenim koncentracijama metala, otopljenog organskog ugljika i mikroplastike.

Mikroplastika može onečistiti tlo i podzemne vode

USKOK upozorava da su odlaganjem i zakapanjem otpada izmijenjeni i degradirani konfiguracija prirodnog tla te sastav i svojstva prirodne kamenite podloge.

U tlo je unesena mikroplastika koja može ostati trajni izvor onečišćenja. Prirodnim procesima mogla bi se širiti na okolno tlo, u podzemlje i podzemne vode, a zatim dospjeti i u hranidbeni lanac te izvorišta pitke vode u okolici, čime bi se moglo ugroziti zdravlje ljudi i životinja.

Za prihvat otpada u Benkovcu tvrtka uključena u posao, prema sumnjama istražitelja, ostvarila je najmanje 390.712,90 eura protupravne imovinske koristi. Od toga je 276.150 eura preneseno na račun drugog društva.

USKOK je istragu proširio zbog sumnje na teška kaznena djela protiv okoliša i krivotvorenje službene ili poslovne isprave u sastavu zločinačkog udruženja, kao i kaznena djela ugrožavanja okoliša otpadom i krivotvorenja službene ili poslovne isprave.

Sumnje iznesene u priopćenju tek trebaju biti dokazane u kaznenom postupku. Okrivljenici se smatraju nedužnima dok im se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.