"Iako su iz sata u sat šanse da ga nađemo živog bile sve manje, ljudi su svim srcem željeli da se dogodi čudo i bez odmora su tragali za Edom. 'Vagoni' snijega su prekopani i prebačeni 'preko ruku', no čudo se, nažalost, nije dogodilo", rekao je pročelnik GSS-a Vinko Prizmić
SPLIT Nakon gotovo 24 sata kontinuirane naporne potrage, gorski spašavatelji iz Hrvatske i BiH-a danas su u 14,50 sati pod lavinom pronašli tijelo splitskog alpinista Edvarda Retelja (52).
U velikoj akciji spašavanja koja je pokrenuta u subotu iza 14,00 sati nakon što je masivna lavina pogodila četvoricu hrvatskih alpinista prilikom uspona na planinu Kamešnica iznad Sinja, sudjelovalo je više od 200 spašavatelja iz Hrvatske i BiH-a. Poziv u pomoć u subotu je uputio jedan od od trojice preživjelih alpinista koje su spašavatelji vrlo brzo potom uspjeli locirati, te su u popodnevnim satima subote Dalibor Filipović (32), Domagoj Laušić (28) i Toni Đogas (27) helikopterom prebačeni u bolnicu gdje su dvojici od njih dijagnosticirane teže ozljede, no nalaze se izvan životne opasnosti. Za Reteljom se nastavilo tragati unatoč tome što se u večernjim satima subote na području Kamešnice spustilo grmljavinsko nevrijeme, te je GSS-ovcima potragu otežavao najprije snijeg, a potom kiša, vjetar, hladnoća, slaba vidljivost i opasnost od nove lavine.
Kako nam je objasnio pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić, velika lavina krenula je sa samog grebena Kamešnice i zahvatila četvoricu alpinista koji su se u tom trenutku nalazili vrlo blizu grebena. Zbog ogromne količine oslobođenog snijega lavina je bila široka čak 150 metara i spustila se cijeli kilometar sve do podnožja planine. Spašavatelji nisu, međutim, gubili nadu i nastavili su tijekom noći i nedjelje grozničavu potragu za kolegom spasiocem i, za mnoge od njih, dobrim prijateljem.
Vijest o ovoj tragediji jučer je šokirala cijelu alpinističku zajednicu jer je Edvard Retelj bio legenda hrvatskog alpinizma i jedan od najvećih hrvatskih alpinista svih vremena. Iza njega su usponi kroz sva tri velika alpska problema – zahtjevne sjeverne stijene Eigera, Grandes Jorassesa i Matterhorna, što je osim njega u Hrvatskoj pošlo za rukom samo još Stipi Božiću s kojim je Retelj u to doba često penjao. Retelj je cijeli niz zahtjevnih alpinističkih uspona realizirao u velikim gorjima svijeta, od Kirgistana, Tađikistana, južnoameričkih Anda pa sve Kenije gdje je s Nenadom Pivcem 1979. izveo poznati uspon kroz Diamond kuloar. Sudjelovao je i na himalajskim ekspedicijama, a u više je navrata vodio i alpinističke škole, osposobivši generacije mladih alpinista. Kao višegodišnji član HGSS-a sudjelovao je i u mnogim akcijama spašavanja, između ostalog i u nedavnom spašavanju splitske alpinistice Ane Mažar u stijeni iznad Omiša.
Retelj je također bio i dobar poznavatelj Kamešnice i ostatka tog planinskog područja na granici između Hrvatske i BiH u koje je često rado zalazio zimi zbog turnog skijanja i penjanja. Na Kamešnici je na skijaškoj turi bio i prije desetak dana.
– Iako su iz sata u sat šanse da ga nađemo živog bile sve manje, ljudi su svim srcem željeli da se dogodi čudo i bez odmora su tragali za Edom. »Vagoni« snijega su prekopani i prebačeni »preko ruku«, no čudo se, nažalost, nije dogodilo. Moram reći da ovakva lavina na ovom području nije zabilježena desetljećima, kazao je Prizmić. Kako nam je objasnio, trojica preživjelih alpinista nađeni su puno niže od mjesta gdje je naposljetku nađeno tijelo Edvarda Retelja. Lavina je alpiniste bacila preko stjenovitog skoka od sedamdesetak metara, no dok su trojica preživjelih imali više sreće pri prelijetanju te vertikale, te ih je lavina nastavila vući prema podnožju i nije ih do kraja zatrpala, Retelj je pronađen zatrpan pod snijegom nedaleko od velikog stjenovitog skoka. Spašavateljima je točnu lokaciju njegovog tijela otkrio jedan od nekolicine lavinskih pasa koji su korišteni u potrazi.
