Golema šteta

Preko prevarantskih stranica za ulaganje u kriptovalute Dubrovčani ostali bez 3,5 milijuna kuna ušteđevine

Šarlota Brnčić

Ilustracija

Ilustracija

Najveći ovogodišnji uložen novčani iznos je 950 tisuća kuna



Policijska uprava dubrovačko-neretvanska je samo tijekom ove godine zaprimila 13 prijava građana koji su ulaganjem u kriptovalute preko prevarantskih stranica ostali bez ukupno 3,5 milijuna kuna svojih ušteđevina.


Oštećeni najčešće ulažu novčane iznose do 100 tisuća kuna, a najveći ovogodišnji uložen novčani iznos je 950 tisuća kuna, dok je primjerice najveći prošlogodišnji uloženi novčani iznos bio 1.375.348,00 kuna, a godinu prije 130 tisuća Eura.


Kod ovakvih ponuda važno je, prije bilo kakvih ulaganja, provjeriti imaju li društva koja nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području Republike Hrvatske i dobro se posavjetovati sa stručnim osobama prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada.




Kod prijevare oko ulaganja u kriptovalute počinitelji najčešće žrtve kontaktiraju telefonski s pozivnih brojeva +44 (pozivni brojevi iz Velike Britanije), a zatim ih upute na lažne internet stranice za ulaganje.


Osim lažnih stranica, koje zaista djeluju legitimno, od osoba se u prvom koraku traži instaliranje aplikacije koje omogućuju kontrolu nad vašim računalom, a potom, ukoliko je riječ o prijevari, nakon instaliranja raznih lažnih platformi koje prikazuju lažno stanje o ostvarenoj zaradi, potencijalne žrtve potiče se na daljnja ulaganja, čime se žrtve dovodi do sve većih iznosa za koji će na kraju biti prevareni.


Stranica za ulaganje ima puno i stalno se gase i nastaju nove. Najbolje je prije bilo kakvih ulaganja malo se raspitati, odnosno istraživati. Stranice koje služe za lažno ulaganje će najčešće već u samoj internetskoj tražilici ponuditi objave u kojima ljudi putem komentara iznose svoja negativna iskustva i te stranice prijavljuju kao prevarantske.


Tijekom komunikacije potrebno je svakako izbjeći dostavljanje povjerljivih osobnih podataka, fotografija osobnih isprava, bankovnih kartica, slanje jednokratnih zaporka aplikacija internetskog bankarstva, kao i druge podatke vezane za autorizaciju bankovnih transakcija.