Smanjuje se broj heroinskih ovisnika, a pojavljuje se novi tip ovisnika koji uzima sve – od marihuane i alkohola preko sintetskih droga do heroina. U Rijeci je heroin loše kvalitete, pa je manje predoziranja
RIJEKA Kaznena djela zlouporabe droge lani su na području Policijske uprave primorsko-goranske u rastu za 3,5 posto. No, u odnosu na godinu ranije, 2010, broj tih kaznenih djela u padu je za oko osam posto. Broj delikata koje su lani počinili mlađi punoljetnici, dakle oni od 18 do 21 godine, u porastu je za oko 16 posto u odnosu na 2011. Poznavatelji problematike navode da je broj kaznenih djela zlouporabe droge u biti – onoliki koliko ih policija otkrije i prijavi, tako da ti statistički podaci zapravo govore i o angažmanu policije i intenzitetu rada na suzbijanju kriminala.
– Broj naših korisnika (ovisnika) se smanjio, nekad smo ih imali i do 120, danas mnogo manje. Razlog je i u tome što je dio prešao u Centar za prevenciju i liječenje ovisnosti na Kalvariji (centri jedini propisuju supstitute za drogu). Na pitanje ima li Rijeka sada manje problema s drogom nego ranijih godina, predsjednica udruge Terra Ilinka Serdarević i i voditelj programa Dejan Travica kažu da je problem manje dramatičan.
– Lani smo prikupili 15 tisuća iskorištenih igala i šprica, skupili smo ih po Rijeci, čisteći grad, kažu iz Udruge Terra.
– Jedini u gradu to radimo. Prljave igle i šprice skupljaju se u akcijama, ali ih volonteri prikupljaju i mimo toga.
– Sada je bitno drugačija slika nego prije. Uporaba heroina je u padu, a u porastu je politoksikomanija, uzimanje više različitih opijata. U porastu je i konzumiranje alkohola.
Loš riječki heroin
– Heroin je manje dostupan, manje ga je na tržištu, u Rijeci je i loš pa je puno manje predoziranja nego nekada. Ovisnici su manje svjesni da im treba pomoć kada nisu samo na heroinu kao nekada, nego uzimaju više drugih vrsta droge. Mijenjamo fokus našeg rada, prije je bio primarni zdravstveni aspekt, a sada je više socijalni; traženje posla i doškolovanje, potreba za resocijalizacijom.
Iz Udruge Terra, koja je upravo obilježila 12. godišnjicu rada, navode da je 2009. bila vrhunac po broju zamijenjenih igala i šprica – sto tisuća komada, dok je lani ta brojka iznosila 84 tisuće.
Prosječan korisnik udruge je socijalno ugrožen, ima 30-ak godina, na terapiji je, uglavnom je uzimao heroin. Noviji ovisnici su pak kombinirali marihuanu i ecstasy, došli do heroina, pa završili na terapiji.
Jedan od programa Terre jest »Harm reduction«, s ciljem smanjenja štete povezane s uporabom droga bez neophodnog zahtijevanja smanjenja njene konzumacije. Iz Terre ukazuju na porast konzumiranja alkohola mladih.
»Anesteziranje« mladih
– Piju tako da se odmah opiju, a ja kažem: anesteziraju se – veli Ilinka Serdarević. Zato planiraju napraviti klub za liječenje od alkoholizma, ali koji će se baviti širim problemom – politoksikomanijom.
– Moj je dojam da ovisnika o drogi posljednih nekoliko godina ima podjednako. U svom radu ne primjećujem da je njihov broj u porastu, konstatira riječka psihijatrijska vještakinja doc. dr. Elizabeta Dadić-Hero, objašnjavajući da mladi ljudi u beznađu i i nedostatku perspektive padaju u depresiju i posezaju za drogom, u želji da im život dobije smisao. Odaju se i alkoholu, ne samo drogi.
– Ne mogu se zabaviti, događa se da se premalo druže, da su izgubili socijalne kontakte, a društvo premalo pokazuje da imaju budućnost, kaže dr. Dadić-Hero.
Vratiti ovisnika u društvo
Osvrćući se na činjenicu da sudovi u posljednje vrijeme za dilanje manjih količina droge često izriču umjesto zatvorskih kazni rad za opće dobro, dr. Dadić-Hero zaključuje da je to dobro i za pojedinca i za društvo.
– No, sustav kontrole tog rada trebao bi biti bolji, a i nakon presude treba ići na društveno korisni rad odmah ili čim prije, a ne kada bude moguće, napominje psihijatrijska vještakina, dodajući da je u svemu tome bitna resocijalizacija.
Jesu li korisni, poželjni učinci određivanja rada za opće dobro umjesto zatvorske kazne veći od rizika da se osuđeni dileri vrate »starom poslu«? Na to pitanje dr. Dadić-Hero odgovara da će se dio njih zacijelo vratiti.
– Ali ako se kriminalu ne vrati makar jedna osoba, to je uspjeh. Važno je da nađe mogućnost da radi i privređuje. I mnogi ljudi koji nemaju problema s drogom nemaju posla, a kako će tek ovisnici naći posao.
Ljudi koji su na drogi često i ne završavaju škole i nekonkurentni su na tržištu rada. Društvo bi im trebalo ponuditi ne samo liječenje, nego ih ih i motivirati i obvezati da moraju završiti neko obrazovanje kako bi imali budućnost. Podvlači to dr. Dadić-Hero koja ukazuje da i cijela obitelj, kada je u njoj jedan ovisnik, postaje nefunkcionalna. A razočaranje roditelja sigurno postoji.
– Obitelji često žive u neprirodnim zajednicama; živi se od bakine mirovine, jer su svi drugi nezaposleni, a to mora imati posljedice. Ipak, sada ne vlada tako velika društvena obilježenost kao nekada zbog toga što je netko u obitelji ovisnik. Resocijalizacija je najbitnija, no događa se da ovisnici nakon tretmana liječenja odlaze u komune u kojima adekvatno funkcioniraju, jer postoje stroga pravila, ali poslije izlaska opet dolaze u kaotičnu sredinu. Kako nema »čistih« prijatelja, osjeća se usamljenim, a tu društvo treba reagirati – smatra psihijatrijska vještakinja.
Traži se izvrsnost
– Mnogi kažu – samo ću jednom probati, neću više. A stil današnjeg življenja nije lak. Očekivanja nadređenih su velika, često spominju izvrsnost. No, većina nas je prosječna. Ako sam prosječan, nisam dovoljno dobar, nastaje konfuzija, što otvara prostor prema delinkventnom ponašanju i neprimjerenim stvarima. Društvo bi trebalo biti osjetljivije i prilagoditi se prosjeku, odaslati poruku da je svaki mladi život bitan i dati smisao života mladim ljudima, istaknula je dr. Dadić-Hero, upozoravajući da je prekomjerno ispijanje alkohola kod mladih mnogo izraženiji problem od uživanja droge, jer je puno jeftiniji i dostupniji.
