Raste broj mrtvih na cestama. Prošle godine, zaključno s 18. kolovoza, hrvatske su prometnice uzele život 155 osoba. Crne brojke za 2025. godinu su lošije, broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama povećao se za 13,5 posto (21 osobu) i ukupno je do sada poginulo 176 osoba. To je gore nego pretpandemijske, 2019. godine, kada je do 18. kolovoza poginulo 168 osoba. Sve to izaziva zabrinutost, priopćeno je iz Ravnateljstva policije. Posljednja žrtva bila je pješakinja koja je u ponedjeljak u Runovićima, kod Imotskog, poginula u naletu automobila.

Crne brojke u prva tri mjeseca ove godine bile su, ako se tako može reći, optimistične. U siječnju je poginulo 16 osoba (identično i 2024.), a taj se broj ponovio u veljači, što je bolji rezultat od veljače 2024., kada su poginule 22 osobe. Pad broja poginulih nastavio se i u ožujku (14), a lani u ožujku poginulo je 15 osoba. Problemi počinju u travnju, kada su ceste odnijele život 25 osoba, što je znatno više nego u travnju 2024., kada je poginulo 12 osoba, a ništa bolji nije bio ni svibanj, s 31 poginulom osobom (22 lani). Najviše poginulih (32) zabilježeno je u lipnju, identično kao i lani, a srpanj je opet bio loš, 26 poginulih osoba na cestama (17 prošle godine). Kolovoz je dosad malo optimističniji, do 18. kolovoza poginulo je 16 osoba, dvije osobe manje nego u prvom dijelu kolovoza lani.

To nas dovodi do ukupnog broja od 176 poginulih na hrvatskim cestama, što nikako nije dobro. Iz Ravnateljstva policije napominju kako je zbog tih crnih rezultata nužna policijska prevencija, poglavito tijekom vikenda, kada se očekuje najveći broj sudionika u prometu na cestama. Prometna policija uglavnom se fokusira na takozvane četiri ubojice u prometu – vožnju pod utjecajem alkohola ili droga, jurnjavu, nevezanje sigurnosnog pojasa na prednjim i stražnjim sjedalima te nepropisnu upotrebu mobilnog uređaja tijekom vožnje. Iz Ravnateljstva policije napominju da policiji nije cilj namicati sredstva za državni proračun novčanim kažnjavanjem zbog prometnih prekršaja, nego preventivno i edukativno djelovati na vozače i druge sudionike u prometu da bi se smanjio broj prometnih nesreća, koje se uglavnom i događaju zbog spomenuta četiri prekršaja.

Najveće povećanje broja poginulih u prometu bilježi Istarska županija, u kojoj je ove godine, do 18. kolovoza, poginulo 14 osoba, za razliku od lani, kada ih je poginulo samo troje!

U Slavoniji taj broj varira, a po neobičnim brojkama ističu se dvije županije, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska. U Virovitičko-podravskoj županiji crne brojke bile su »idilične« u 2024. godini, kada u 366 dana (prijestupna godina) nije bilo smrtno stradalih na cestama. To se, na žalost, nije ponovilo ove godine, jer je do 18. kolovoza poginulo čak sedam osoba. S druge strane, u Požeško-slavonskoj županiji lani je poginulo pet osoba, a ove godine – ni jedna. Povećanje broja poginulih osoba bilježi Osječko-baranjska županija, u kojoj je ove godine poginulo 11 osoba na prometnicama (10 lani). Najgori mjesec po broju poginulih u Osječko-baranjskoj županiji bio je travanj, kada su poginule četiri osobe.

U Primorsko-goranskoj županiji broj poginulih identičan je onom u 2024. godini – 13. Najgori su ljetni mjeseci, srpanj i kolovoz – s po tri poginule osobe. Manje poginulih bilježi Zadarska županija, gdje je ove godine poginulo devet osoba, što je jedna osoba manje u odnosu prema 2024. godini. Najviše poginulih bilo je u Zagrebačkoj županiji, gdje je do 18. kolovoza poginulo 28 osoba, što je znatno lošiji broj od 21, koliko ih je poginulo lani.

Lošije brojke ima i Brodsko-posavska županija, gdje je poginulo sedam osoba (četiri u 2024.). U Vukovarsko-srijemskoj županiji poginulo je 14 osoba, što je četiri više nego u istom razdoblju lani – deset.