RIJEKA Suđenje četvorici koju USKOK optužuje da su bili karike velikog međunarodnog narkolanca, upleteni u krijumčarenje većih količina kokaina iz Nizozemske u Hrvatsku, te da su nabavili najmanje 31 kilogram te droge radi daljnje prodaje – počinje za dva tjedna, 21. veljače. Određivanje termina glavne rasprave u sudskom procesu najbitnija je odrednica s jučerašnjeg pripremnog ročišta u riječkom Županijskom sudu, pred sutkinjom Jesenkom Kovačić.

Na optuženičku klupu sjeli su 44-godišnji Zoran Popović, rodom iz Donjeg Lapca, a sada s adresom u Apatinu (Srbija), zatim 46-godišnji Dragoljub Lazarević iz Beograda, 61-godišnji Gianni Hrustić, rodom iz Sarajeva, a nastanjen u Opatiji, i 54-godišnji Vehbija Čizmić, rodom iz Banje Luke, također s opatijskom adresom stanovanja. Ročište je bilo zatvoreno za javnost, no neslužbeno se saznaje da su optuženici porekli da su počinili kaznena djela što im se stavljaju na teret. Optužba je pak podastrijela dokaze što potkrepljuju optužnicu, dok je obrana iznijela stavove protiv inkriminacija, uz ostalo da je riječ o presuđenoj stvari, da se za iste inkriminacije sudilo u Nizozemskoj.

Korak natrag

Procesuiranje slučaja biznisa s kokainom bilo je vraćeno, u biti, korak natrag, u pripremno ročište nakon što je u rujnu prošle godine s prvog dana glavne rasprave izostao Zoran Popović, opravdavši svoj nedolazak zdravstenim problemima, za što je i priložio dokumentaciju. Vijeće riječkog Županijskog suda je nakon toga donijelo odluku da mu se sudi u odsutnosti, uz zaključak da se Popović nalazi u bijegu pred državnim tijelima Republike Hrvatske i nema namjeru dolaziti na raspravu. No, ovo stajalište o suđenju u odsutnosti nije dobilo »zeleno svjetlo« na Vrhovnom sudu koji je prihvatio žalbu Popovića i njegovog odvjetnika Velimira Došena te ukinuo rješenje riječkog suda, uz obrazloženje da jedan izostanak s rasprave, koji je pritom opravdan, »nije advekatan činjenični temelj za zaključak da optuženik nema namjeru dolaziti na raspravu«.

Oko Zorana Popovića, koji ima hrvatsko i srpsko državljanstvo, nastao je slučaj nazvan lex Popović, koji je počeo kad je u srpnju 2016. godine uhićen u Gospiću i onda za riječki zatvor prepraćen Popović, za kojim je bila na snazi tjeralica riječkog Županijskog suda koji mu je nekoliko mjeseci ranije i odredio pritvor (u odsutnosti). Popovića – kojeg je Srbija izručila Hrvatskoj 15-ak dana ranije, u vrijeme kad je imao samo hrvatsko državljanstvo – policija je uhitila nakon što je na gospićkom sudu uvjetno osuđen u jednom drugom postupku i pušten iz zatvora. Odvjetnik Velimir Došen odmah je ustvrdio da je on neosnovano uhićen nakon suđenja u Gospiću jer ga je Srbija izručila samo za potrebe tog postupka, a ne i riječkog.

Nema uporišta

Pritvoreni i njegov branitelj podnijeli su na njegovo pritvaranje žalbu Vrhovnom sudu koji je dao za pravo obrani. Slučaj je vraćen na ponovno odlučivanje pa je vijeće riječkog Županijskog suda zaključilo da nema uporišta da mu se odredi istražni zatvor, a Popović je izašao iz riječkog zatvora u kojem je proveo 20-ak dana. USKOK se na to rješenje žalio, no žalba je odbijena. Četiri mjeseca kasnije, u prosincu 2016. godine, Srbija je odbila izručiti Hrvatskoj Zorana Popovića jer nije ispunjena prva zakonska pretpostavka za izručenje, a to je da osoba čije se izručenje traži nije državljanin Republike Srbije. Popović je srpsko državljanstvo dobio nepunih mjesec dana nakon izlaska iz riječkog zatvora.