U prošloj godini naplaćeno je 13 milijuna kuna više prometnih kazni, dok je za petinu pala naplata carinskih, a za dva milijuna kuna poreznih prekršaja
Trgovačka društva valjda su u prošloj godini napravila tek jedan prekršaj jer je država na ime kazni za privredni prijestup ubrala 3.780,18 kuna (slovima: tri tisuće i sedamsto osamdeset tisuća kuna i 18 lipa). U 2010. godini država je zbog privredne prekršaje trgovačkih društava naplatila 193 tisuće kuna kazni, što je također mizerno mali iznos, ali je ipak pedeset puta veći od lanjskog.
Zanimljivo je da prema procjenama sa prekršajnih sudova od 300 tisuća predmeta koliko ih godišnje završi na sudu, polovica otpada na prometne prekršaje za koje policija kaznu nije naplatila na licu mjesta, a da odmah iza njih slijede privredni prijestupi. No država je prometnih prekršaja zaradila gotovo 69 tisuća puta više novca nego od privrednih prijestupa.
Dobra statistika
Građane je država za prometne prekršaje globila osam puta jače nego za porezne. Činjenica da je na hrvatskim cestama svaki dan i do dva milijuna vozača, ako se uzmu u obzir oni koji su u tranzitu ili u posjetu iz inozemstva, ide u prilog proračunskoj statistici jer sigurno svaki dan puno manje građana ima posla s poreznicima. No, podatak da država u posljednjih 12 godina nije naplatila 51 milijardu kuna poreza i doprinosa te da poreznici godišnje ulove porezne utaje vrijedne više od dvije milijarde kuna, sugerira da bi zarada od poreznih prekršaja ipak trebala biti nešto veća.
Ipak, i više nego što poštuju zakon o trgovačkim društvima i porezne i carinske propise Hrvati brinu o svojim kulturnim dobrima. Tako u 2011. godini država nije ubrala nijednu kunu kazne za prekršaje na kulturnim dobrima. Godinu dana ranije, čini se, tek se jedan nesavjesni građanin drznuo ugroziti kulturna dobra jer je, pokazuju podaci o izvršenju proračuna, naplaćeno tek 500 kuna kazni.
Za gotovo uzorno ponašanje trgovačkih društva, barem kad su prekršaji, a ne kaznena dijela u pitanju, nismo uspjeli dobiti komentar od predstavnika poslodavačkih udruga. Što se tiče vozača, u HAK-u kažu da se oni ne bave represijom, nego edukacijom vozača i prevencijom, ali da se nadaju da će sinergija represije, koje mora biti i zbog velikog broja ponavljača prometnih prekršaja, i edukacije dovesti do smanjenja broja prekršaja, a time i stradalih u prometu. Veću efikasnost represivnog aparata kad su u pitanju prometni prekršaji, za razliku od privrednih ili poreznih u HAK-u, kako kažu, ne mogu komentirati.
