ZAGREB – U Izvještaju MUP-a o stanju sigurnosti na domaćim prometnicama lani je zabilježen novi porast broja prometnih nesreća, a pogotovo broj laške i teže ozlijeđenih u rasponu od 11 do 12 posto. Brzina neprimjerena uvjetima na cesti i dalje je vodeća pogreška vozača zbog koje se događaju nesreće s tragičnim ishodom. U 2022. godini evidentirana je 32.561 prometna nesreća. Poginulo 275 osoba, 2.910 osoba je teško ozlijeđeno, a 10.419 osoba lakše.

U odnosu na isto razdoblje 2021., prometnih nesreća više je za 3,5 posto (za 1.108 prometnih nesreća više), dok je poginulih osoba manje za 5,8 posto (17 osoba manje). Broj lakše ozlijeđenih porastao je za 11,9 posto (1.111 osoba više) dok je broj teško ozlijeđenih osoba u porastu 11,5 posto (300 osoba više). U prometnim nesrećama evidentirano je 1.374 kaznenih djela, šest posto više nego u 2021 godini.

Najkritičniji kolovoz

Prema izvještaju MUP-a prometne nesreće s nastradalim osobama najčešće se događaju u turističkim ljetnim mjesecima kad je promet na domaćim cestama uobičajeno pojačan. Najkritičniji su kolovoz i srpanj kada je iz godine u godine statistički najviše nezgoda. Porast broja nemilih situacija u prometu započinje negdje oko ožujka i travnja s kontinuiranim porastom do špice sezone u srpnju i kolovozu nakon čega broj nezgoda počinje padati. Dolaskom hladnijeg i kišovitijeg razdoblja broj nesreća ponovno počinje rasti, ali ni približno u odnosu na stabilne vremenske prilike tijekom ljeta, posebno kolovoza s više od 40 poginulih i 1.500 ozlijeđenih u 2022. Ljudski faktor uvijek ostaje presudan.

Lani je poginulo 177 vozača, 10, 6 posto manje nego 2021., 55 putnika u vozilu te 43 pješaka, šest više nego preklanjske godine. Po vrstama nesreće najčešće se u pitanju sudari vozila na prometnicama koji su također u porastu za 8,6 posto. Lani ih je evidentirano 4.828 sa 96 smrtno stradalih i 7.382 ozlijeđenih. Po učestalosti nezgoda slijede slijetanja vozila s kolnika s 2.157 slučajeva što je 11,2 posto više u promatranom razdoblju, ali s najvišim udjelom poginulih, čak 107 i 2.696 ozlijeđenih. Što se tiče opasnih naleta automobila na pješake tijekom 2022. dogodilo se 1.241 nesreća (+7,4 posto) s 1.290 ozlijeđenih i 40 poginulih. Statistički gledano lani je prepolovljen broj sudara automobila s vlakovima u naletu, nažalost ne i broj poginulih. U devet nesretnih slučajeva život je izgubilo 7 osoba, tri više nego 2021. dok je broj ozlijeđenih s 25 osoba pao na pet.

Opasna i parkirališta

Upozoravajuće je da su ovakve situacije prema evidenciji MUP-a događale pretežito na cestovno-željezničkim prijelazima koji su imali fizičku zaštitu (rampe) ili tek svjetlosnu signalizaciju o nadolazećem vlaku, a najmanje na prijelazima koje nemaju nikakvo upozorenje ili zaštitnu prepreku. Sveukupno je bilo 227 nesreća na pružnim prijelazima. Vozači bi u svakom slučaju trebali obratiti pažnju i na parkiralištima. Sudari u parkirana vozila porasli su za čak 53 posto, a uz dvoje poginulih 148 osoba je završilo je s ozljedama. Generalna je predrasuda da se nesreće u prometu zapravo najčešće događaju na opasnim cestovnim zavojima. No, činjenica je da su one najčešće na ravnim cestama. Lani ih je bilo na takvim idealnim prometnim pravcima 13.227 s porastom od 4 posto u odnosu na zavoje s manje od 5.000 nesreća (+6,25 posto). Jedina je sličnost po broju pogibija koja se kreće između 105 do 110 poginulih kako na krivudavim cestama, tako i na preglednim prometnicama. Spomenuta parkirališta treća su po lokacija po učestalosti prometnih nezgoda u odnosu na ravne ceste i zavoje s 3.783 incidenata. Na tzv. »T-križanjima« lani se dogodila 3.489 nesreća s 15 poginulih, devet manje nego 2021.

Lani zbog vožnje pod utjecajem alkohola ili droga 36.259 prekršaja

Što se tiče vožnje pod utjecajem alkohola ili droga lani je MUP evidentirao 36.259 prekršaja što je 13,2 posto više nego u godinu dana ranije, najviše na zagrebačkom području (5.438) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4.674). Na području Policijske uprave osječko-baranjske zabilježeno je 2.874 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola i droga s porastom od 37,6 posto, u Istarskoj županiji 2.164 s 34,4 posto rasta te Primorsko-goranskoj s 2.063 prekršaja i porastom od 9,1 posto.

Vozači su najčešće bili pod utjecajem alkohola od 0,51 do 1,50 promila, njih 21.775. Najviše ih je odbilo alkotestiranje u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih više od 340 u odnosu na 261 vozača na zagrebačkom području i 180 u PGŽ-u.