Boljkovca se tereti da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese
Jesu li zločini počinjeni 1945. godine u Dugoj Resi bili posljedica klasne borbe koju je započela Komunistička partija Hrvatske ili ratni zločin u režiji OZN-e – pitanje je koje će se rasplitati tijekom suđenja 93-godišnjem Josipu Boljovcu, što je jučer započelo na zagrebačkom Županijskom sudu.
Naznačili su to u uvodnim riječima na jučerašnjem početku rasprave obrana i optužba, nakon što se Boljkovac izjasnio da nije kriv za optužbe što mu se stavljaju na teret, te ponovio kako u to vrijeme nije ni imao takve ovlasti.
Boljkovca se tereti da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima.
Uhićenici, šest poznatih i četrnaest nepoznatih osoba, nekoliko su dana navodno ispitivani, a zatim je, tvrdi tužiteljstvo, po Boljkovčevoj zapovijedi, njemu podređena 3. četa 1. hrvatske brigade KNOJ-a zatočenike odvela, ubila i zakopala na predjelu zvanom Vidanka Curak. U optužnici stoji i da je jedan muškarac koji se usprotivio odvođenju ubijen iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.
Prvi iskazi svjedoka bit će iznijeti na raspravi 20. veljače.
