Uskok je podigao optužnicu protiv bivšeg predsjednika i suca sisačkog Trgovačkog suda, voditeljice sudske pisarnice te još jedanaestoro okrivljenih da su kroz fiktivne stečajeve više tvrtki u dvanaest godina izvukli 30 milijuna tadašnjih kuna.

Iz Uskoka su u petak priopćili kako su, nakon provedene istrage, pred zagrebačkim Županijskim sudom podigli optužnicu protiv 13 osumnjičenih za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, pomaganja u tom kaznenom djelu, zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju te pranju novca.

Ne navodeći puni identitet optuženih, naveli su kako prvooptuženog Mihaela Kovačića, bivšeg predsjednika i suca sisačkog Trgovačkog suda, a potom suca istog suda u Zagrebu, terete da je od srpnja 2008. do veljače 2021. zajedno s dvoje stečajnih upravitelja i još devet okrivljenih zlouporabio ovlast stečajnog suca.

To je činio na način da je, protivno cilju stečajnog postupka, odobravao isplate novca vjerovnicima u stečajnim postupcima za koje je bio zadužen.

Uz pomoć 56-godišnje voditeljice njegova ureda, a potom upraviteljice pisarnice suda u Zagrebu, sačinjavao je zaključke i naloge kojima se računovodstvu suda, odnosno javnim bilježnicima nalaže prijenos sredstava stečajnih dužnika.

Novac je prenošen s računa sudskog ili javnobilježničkih depozita na njegove privatne bankovne te račune ostalih optuženika i s njima povezanim osobama, uz korištenje lažnih identiteta. Pritom su dvije optuženice preuzimale  funkcije odgovornih osoba tvrtki čiji su bankovni računi korišteni radi primitka neosnovanih isplata iz imovine stečajnih dužnika.

Četvorica okrivljenih davali su na osobne bankovne račune primali neosnovane isplate na teret stečajnih dužnika, a sve radi disperzije takvih isplata na veći broj računa, kako bi osigurali kontinuitet uzimanja novca i umanjili mogućnost uočavanja nedopuštenih aktivnosti.

Dvojicu stečajnih upravitelja Uskok tereti da su u većem broju stečajnih postupaka koristili svoja ovlaštenja raspolaganja novcem na bankovnim računima stečajnih dužnika.

No, to nisu činili radi isplate stvarnih vjerovnika i pokrivanja stvarnih troškova stečajnog postupka, već su taj novac doznačavali na račune javnobilježničkih depozita radi daljnje razdiobe u zajedničku protupravnu korist, ili su neposredno s računa dužnika nalagali isplate u korist privatnih računa ostalih optuženih te s njima povezanim pravnim i fizičkim osobama.

Na opisani način su okrivljenici i s njima povezane pravne i fizičke osobe ostvarili su protupravnu imovinsku korist od najmanje nešto više od tri milijuna eura, dok su stečajni dužnici oštećeni za najmanje 3,5 milijuna eura.