Dio sudaca sklon je automatizmom obustavljati postupke pokrenute zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, a tužilaštvo već odustaje od optužnica zbog nesavjesnog poslovanja
ZAGREB » Iako je gotovo 700 prijava podnijeto tijekom 2011. godine zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju to kazneno djelo od početka ove godine više ne postoji. Izbrisano je iz novog Kaznenog zakona, kao i još neka kaznena djela, među kojima je i nesavjesno gospodarsko poslovanje, sklapanje štetnog ugovora. Što s onima koji su se lani ogriješili o zakon i počinili upravo ta kaznena djela pitanje je što se počelo postavljati tek krajem prošle godine. Konkretnih odgovora još uvijek nema, no zato bi se mogle očekivati brojne neželjene posljedice. Hoće li svi postupci što su pokrenuti zbog »izbrisanih kaznenih djela« biti obustavljeni? Tko će odgovarati za prošlogodišnja uhićenja i pokretanja postupaka za kaznena djela koja ove godine to više nisu?
Prije dva tjedna riječko Općinsko državno odvjetništvo odustalo je od daljnjeg kaznenog progona Jasne Kovačević voditeljice glavne blagajne Klinike za ginekologiju KBC-a Rijeka. Njoj se zajedno s Anamarijom Glumac i Hanelore Stafanović sudilo zbog pronevjere milijun kuna. No, kako je bila optužena za nesavjesno gospodarsko poslovanje, kazneno djelo što više ne postoji, postupak protiv nje je obustavljen. Takvih slučajeva moglo bi biti još.
Nejasnoće i praksa
Sutkinja Sandra Juranović, glasnogovornica Općinskog suda u Rijeci, pojasnila je za »Novi list« da će članak novog kaznenog zakona 246. – zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju – zamijeniti četiri izbrisana članka, među kojima je i članak 292. »zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju«. Zauzet je stav da će sudsko vijeće u pojedinim konkretnim slučajevima utvrđivati postoji li taj kontinuitet i može li se optuženiku izreći osuda zbog novog kaznenog djela. U praksi bi se slučajevi koji su u tijeku trebali nastaviti po starom članku 292. Kaznenog zakona, ako tužitelj ne izmjeni optužnicu, te bi sudsko vijeće tek prije donošenja presude utvrđivalo utemeljenost te inkirminacije.
Pravni kontinuitet
Međutim, braniteljima optuženika ostaje mogućnost da inzistiraju da se pravna kvalifikacija iz optužnice odmah prilagodi, a ne da se to učini tek nakon provedenog dokaznog postupka ili uoči izricanja presude. Odvjetnica Višnja Drenški-Lasan napominje kako će puno ovisiti o shvaćanju sudova, te je uvjerena kako će u ovakvim slučajevima biti dosta problema, odnosno pravnog natezanja.
– U svakom konkretnom slučaju treba gledati koji je zakon povoljniji za počinitelja. Uobičajeno je da se primjenjuje zakon što je vrijedio u vrijeme počinjenja kaznenog djela, no ako se on promijenio onda je obveza suda primijeniti blaži zakon, onaj koji je za okrivljenika povoljniji. Novi Kazneni zakon odstupa od krute nomotehnike i ima određenu dozu interpretativnosti. Zato će se kod odlučivanja o slučajevima što su ranije procesuirani temeljem članka 292. morati odlučivati jesu li obilježja kaznenog djela prešla u nova kaznena djela, ima li pravnog kontinuiteta, da li činjenični opis odgovara novom kaznenom djelu, ima li promjene u visini zapriječene kazne.
Gomila izmjena
Pitanje je vrlo složeno, zaključila je odvjetnica Drenški-Lasan potvrdivši kako je izmjena članka 292. bila nužna jer on više ne odgovara aktualnim gospodarskim odnosima. – No, čak 90 članaka Kaznenog zakona izmijenjeno je 21. prosinca, pa se pitam tko je od sudaca te izmjene dobio na stol do 1. siječnja kada su se počele primjenjivati, dodaje Drenški-Lasan.
Dio zagrebačkih sudaca s kojima smo razgovarali čak je sklon automatski obustavljati postupke pokrenute zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, dok će ostali pričekati poteze tužiteljstva, odnosno prilagođavanja optužnice. Tako je u jednom slučaju tužiteljstvo opisane inkriminacije protiv jednog optuženika podijelilo u tri dijela kako bi moglo pronaći pravni kontinuitet u novom Kaznenom zakonu. U prijelaznim i završnim odredbama novog Kaznenog zakona stoji pak kak stari zakon i sve njegove izmjene prestaju važiti stupanjem na snagu novog zakona, dakle od 1. siječnja ove godine.
