GLOBALNA KRIZA

Cijena goriva divlja diljem svijeta. U Francuskoj planiraju davati čekove za benzin kućanstvima, mjere sprema i Njemačka

Branko Podgornik

Reuters

Reuters

Dizelsko gorivo u Njemačkoj, poskupjelo je na 1,55 eura, a benzin na 1,67 eura, na najveću razinu u posljednjih devet godina, dok vlada u Berlinu priprema mjere za zaštitu stanovništva.



ZAGREB – Zbog poremećaja na tržištu energenata jučer je cijena nafte na londonskoj burzi prešla 85 dolara po barelu, dosegnuvši rekordnu razinu u protekle tri godine. Ekonomisti su sve više zabrinuti jer zasad ne vide kraj rastu cijena »crnog zlata«. U kombinaciji s nezapamćenim skokom cijena plina i ostalih energenata te prekidima u svjetskim opskrbnim lancima, poskupljenje nafte potiče inflaciju, ali i usporavanje gospodarskog oporavka u svijetu.


Dizelsko gorivo u Njemačkoj, primjerice, poskupjelo je na 1,55 eura, a benzin na 1,67 eura, na najveću razinu u posljednjih devet godina, tvrde mediji, dok vlada u Berlinu priprema mjere za zaštitu stanovništva i gospodarstva u slučaju daljnjeg rasta cijena. U Francuskoj vlada razmišlja o davanju čekova za benzin kućanstvima ugroženim skupim energentima, što ministar financija Bruno Le Maire smatra »boljim rješenjem« od smanjivanja poreza na gorivo.


Kina gubi zamah


Nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošlog tjedna blago snizio prognozu ekonomskog rasta za cijeli svijet, promatrače su zabrinuli jučerašnji podaci o posrtanju kineskoga gospodarstva, koje je u trećem kvartalu poraslo 4,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. S obzirom na to da je prosječni rast u Kini u prvih devet mjeseci iznosio 9,8 posto, snažno usporavanje drugog po veličini gospodarstva u svijetu moglo bi imati negativne posljedice i na Ameriku i Europu, vjeruje investicijska kuća Fidelity International. Mnoštvo kineskih poduzeća u rujnu je smanjilo proizvodnju zbog nestašice energenata te redukcija struje.


Amerika u raljama inflacije



– Imamo porast cijena energije koji će biti uteg u četvrtom tromjesečju, rekao je Bruce Kasman, glavni ekonomist banke JP Morgan. To ne prijeti izbijanjem recesije, ali je došlo na točku na kojoj će rast trpjeti materijalne štete, dodao je Kasman.
Poskupljenja nafte i ostalih energenata jesu faktor koji najviše pridonosi rastu cijena svih proizvoda i usluga, kažu ekonomisti. Budući da se nestašica energenata očekuje i tijekom zime, poremećaji mogu dodatno ubrzati inflaciju. U članicama eurozone inflacija je u rujnu dosegnula 3,3 posto, najveću razinu u posljednjih 12 godina, a u Njemačkoj se popela na 4,1 posto, najviše u 28 godina. U SAD-u potrošačke cijene rastu još brže, trenutačno po stopi višoj od 5 posto.

Iako podaci o stanju u Europskoj uniji u trećem kvartalu još nisu objavljeni, ekonomisti vjeruju da je i njezino gospodarstvo, koje se naglo oporavlja od korone, počelo gubiti zamah. Njemačka ekonomija, koja je motor europske, do kraja ove godine neće porasti za 3,7 posto, kako se donedavno očekivalo, nego za 2,4 posto, objavilo je pet istaknutih njemačkih instituta u priopćenju prošlog tjedna.
Očekivanja u Njemačkoj splašnjavaju ne samo zbog rastućih cijena nafte, nego i zbog nestašice čipova, plastike i ostalih komponenti. Zbog toga je industrijska proizvodnja u zemlji tijekom rujna pala za 4 posto u odnosu na kolovoz i još je 9 posto niža nego prije pandemije. Međutim, njemački instituti vjeruju da će se njihova zemlja u prvom kvartalu iduće godine ipak vratiti na gospodarsku razinu kakvu je imala prije pandemije te ubrzati rast.


Jasne posljedice


Posrtanje gospodarstva osjeća se i u Sjedinjenim Državama, koje posljednjih tjedana muče prekidi u opskrbnim lancima i zastoji teretnih brodova u lukama. Budući da isporuka robe kasni, Bijela kuća se boji da će američke prodavaonice uoči Božića ostati poluprazne, pa poduzima mjere za normalizaciju opskrbe. Iako su poskupljenja energenata u SAD-u blaža nego u Kini i Europi, ona nisu bez posljedica.


– Nagli skok cijena energije prijeti ekonomskom oporavku i već usporava rast, objavio je prošlog tjedna CNBC, misleći ne samo na Ameriku, nego i na svijet.
Dok je MMF prošlog tjedna snizio prognozu rasta gospodarstva SAD-a u ovoj godini za jedan postotni bod, na stopu od 6 posto, brojni američki ekonomisti misle da zbog sve većih energetskih i opskrbnih poremećaja treba računati na još slabiji tempo napretka, u rasponu od 4 do 6 posto.