Kazao je da trenutno gotovo i nema važnijeg projekta bez produljenog roka, što uzrokuje dodatne financijske troškove.


Što radi država?




“Ako 90 posto natječaja ima produljeni rok i ima neplanirane troškove, to znači da treba na neki način reagirati”, rekao je Ljubenko.


Kada je riječ o stranim ponuditeljima izvan EU-a, uglavnom iz Kine, Turske i Indije, preporuča ispitivanje njihovih referenci, jer takve tvrtke nemaju javno dostupne podatke.


“To nije EU da možete jednim klikom vidjeti što je tko radio”, naglasio je Ljubenko, dodavši da je druga preporuka da tvrtke iz trećih zemalja uđu u čvrst režim poštivanja hrvatskog kolektivnog ugovora za građevinarstvo.


Kolektivni ugovor za plaće jednak je za domaće i strane radnike i ne može se dogoditi da strani ponuditelji, koji možda prvi puta dolaze u Hrvatsku, imaju povoljniji položaj u pogledu kolektivnih ugovora, naglasio je.


Predlaže metodu automatske kontrole prema kojoj bi tvrtke koje rade u javnoj nabavi svakih šest mjeseci morale predočiti potvrdu sindikata da poštuju kolektivni ugovor.


Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić rekao je da građevinski sektor posljednjih godina kontinuirano raste. Smatra da je u Hrvatskoj stvorena pozitivna investicijska klima, s velikim brojem privatnih investicija i javnih ulaganja iz proračuna i fondova EU-a.


Za rušenje Vjesnika pristigli odgovori 17 tvrtki


Vezano uz javna ulaganja i postupak javne nabave, rekao je kako je cilj da se potpisani ugovori provedu u skladu s dogovorenom cijenom i u zadanom roku.


“Da bi to bilo tako, moraju biti kvalitetno raspisane tehničke specifikacije, no bitan je i nulti korak – kvalitetna projektna dokumentacija”, naglasio je Glavinić. U suprotnom može doći do zastoja radova i izmjene projekta u većem dijelu. Izazovi koji iz toga proizlaze su veliki broj aneksa ugovora, financijskih i vremenskih, a sve to dovodi do toga da se ne ispunjavaju dogovorene cijene i rokovi, rekao je Glavinić.


Komentirajući uklanjanje zgrade Vjesnika, kazao je da se radi na postupku javne nabave, odnosno na tome da popratna dokumentacija bude što kvalitetnije raspisana. Otkrio je da je ministarstvo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom zatražilo informativne ponude od 34 gospodarska subjekta te da je do jučer zaprimljeno 17 odgovora.


Rekao je i da Ministarstvo graditeljstva nema mnogo ugovora s tvrtkama iz trećih zemalja, sve skupa tri ili četiri.


Raste i broj žalbi – na ponuditelje iz trećih zemalja


Direktorica Sektora za graditeljstvo HGK Katarina Sikavica naglasila je da građevinski sektor u Hrvatskoj godišnje realizira nekoliko milijardi eura uz javnu nabavu pa je vrlo važno da se javne nabave provode kvalitetno. Rekla je da je u zadnjih nekoliko godina primijećen povećan broj žalbi oko reputacijskih i tehničkih kriterija ponuditelja iz trećih zemalja i to po godišnjoj stopi povećanja od 20 posto.


“Što se tiče javne nabave u građevinarstvu, najbitnije je da je ona učinkovita, tržišno zdrava i usmjerena prema cilju kvalitetnih investicija”, naglasila je Sikavica.