ZAGREB – Berošev Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja 2022.-2030., temeljni dokument za suočavanje društva s nabujalim mentalnim teškoćama populacije, našao se na udaru stručne javnosti koja traži njegovu reviziju. Strategija je, upozoravaju, nedorasla postpandemijskim problemima, površna je, nedorečena i manjkava, s premalo konkretnih i efikasnih mjera, a uopće ne predviđa financijsku podlogu koja bi jamčila realizaciju mjera.

Liste čekanja

Stanje s kojim se danas suočavamo nikako nije dobro: u Hrvatskoj postoje brojni problemi vezani uz pristupačnost zdravstvenih usluga u području mentalnog zdravlja, osobito u doba pandemije, a posebno su ugrožena djeca i adolescenti te starije osobe. Prvi pregled kod kliničkog psihologa ili psihijatra dugo se čeka, a terapija je mahom neredovita i nedovoljno česta, i to zbog manjka kliničkih psihologa i psihijatara u javnom zdravstvu. Stoga su pacijentima često dostupni samo psiholozi i psihijatri u privatnoj praksi, no takvu si terapiju građani zbog visoke cijene rijetko mogu priuštiti pa odustaju od tretmana, upozoravaju iz Hrvatskog psihijatrijskog društva. Istodobno, svaki četvrti ili peti dan bolničkog liječenja odlazi upravo na hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja, a stopa suicida nam je iznad prosjeka EU-a.

S Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozoravaju da je strateški dokument očito napisan prije pandemije koronavirusa, pa ne uzima u obzir postpandemijske okolnosti koje su bitno različite nego prije 2020.

– Sva inozemna i domaća empirijska istraživanja jasno pokazuju trendove povećanja potreba za mentalnozdravstvenom skrbi. U sljedećoj dekadi se očekuje porast broja osoba narušenog mentalnog zdravlja zbog pandemije. Za Hrvatsku se očekuje porast od oko 20 posto, prije svega među mladima, potom ženama, ali i ostalim ranjivim skupinama. Sjever Hrvatske su u 2020. godini pogodila i dva razorna potresa, što dodatno povećava rizik za razvoj teškoća mentalnog zdravlja, poručuju s Filozofskog fakulteta.

Prema izvješću UNICEF-a iz 2021. godine o mentalnom zdravlju djece i adolescenata, učestalost problema mentalnog zdravlja kod ove skupine u Hrvatskoj je visokih 11,5 posto. To znači da se 49.272 djeteta i adolescenta u dobi od 10 do 19 godina u Hrvatskoj suočava s problemima mentalnog zdravlja, u čemu prednjače anksiozno-depresivne smetnje. Uvidom u liste čekanja dostupne na stranicama HZZO-a vidljivo je da se u mnogim ustanovama prvi pregled psihijatra čeka i po više od dva mjeseca, upozorili su iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD) i predbacili autorima Strategije da uopće nisu predvidjeli rješenje za rastuće probleme mentalnog zdravlja kod djece i mladih.

– Ne pridaje se značaj činjenici da pola osnovnih škola u Hrvatskoj nema psihologa, nema podatka o broju ležajeva za bolničko liječenje djece i mladih, iako je mentalno zdravlje djece i mladih ozbiljno ugroženo odrastanjem i školovanjem u pandemijskim uvjetima. S obzirom na podatak o malom broju stručnjaka za dječju i adolescentnu psihijatriju, na javno dostupne podatke o više od 50 posto osnovnih škola koje nemaju psihologe te podatke o broju psihologa u domovima zdravlja, potpuno je nejasno kako je moguće da je provođenje Strategije zamišljeno bez dodatnog budžeta, čude se zagrebački psiholozi.
Traže da se zbog stresnih i traumatičnih događaja kojima je stanovništvo bilo izloženo zadnjih godina prošire mogućnosti zapošljavanja psihologa u sustavu. Za primjer navode da samo 43 posto osnovnih škola u Hrvatskoj zapošljava psihologa, a tek svaka druga osnovna škola ima stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Istodobno, čak 233 osnovne škole u zemlji zapošljavaju manji broj stručnih suradnika od broja propisanog Državnim pedagoškim standardom.

Oslanjanje na bolnice

I u zdravstvenom sustavu stručnjaka manjka: 2019. godine u Hrvatskoj je bilo samo 0,07 specijalista dječje i adolescentne psihijatrije na 100.000 stanovnika. Prema posljednjim Eurostatovim podacima za 2018. godinu, Hrvatska se prema broju psihijatara u odnosu na broj stanovnika nalazi u donjoj polovini europskih zemalja.

Zbog ovakve situacije pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter poziva nadležne u Ministarstvu zdravstva da kao jednu od ključnih mjera predvide smanjivanje lista čekanja i osiguravanje pravovremenog i adekvatnog liječenja osoba s problemima mentalnog zdravlja. Podsjeća da je Posebni izvjestitelj UN-a Dainius Puras nakon posjeta Hrvatskoj još 2016. godine ustvrdio da nam se još od 1991. godine sustav mentalne skrbi previše oslanja na bolničke usluge u psihijatrijskim bolnicama, a razvoju izvanbolničkih usluga mentalnog zdravlja ne pridaje se dovoljna pažnja.

Ono što su uočili gotovo svi komentari u javnoj raspravi o Strategiji je da su »sredstva potrebna za provedbu Strateškog okvira osigurana u okviru državnog proračuna Ministarstva zdravstva i neće biti potrebno osigurati dodatna financijska sredstva ni 2023. i 2024. godine«.
– To bi značilo da će već ionako zaduženi i potkapacitirani sustav zdravstva imati na sebi provedbu cijelog seta mjera predviđenih Strateškim okvirom, bez mogućnosti dodatnog budžetiranja u sljedeće tri godine. Da budemo još jasniji, kako nije moguće uvoditi promjene bez ikakvih ulaganja, to znači izbor vladajućih da se na području mentalnog zdravlja ne radi na unapređenju cjelokupne brige za mentalno zdravlje građana, ističu u Zagrebačkom psihološkom društvu i podsjećaju da je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji briga o mentalnom zdravlju građana zakonska i moralna obveza države i vlasti.