MINISTAR PROMETA

Butković: ‘S projektima ceste D 403 i željeznice, kontejnerski promet riječke luke će preteći Kopar’

Marinko Glavan

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Realizacija željezničke infrastrukture je prevažno pitanje koje moramo riješiti, a promet će s tim ulaganjima biti veći nego u Kopru. To je objektivno očekivati, nije nerealno. To je tu, pred nama, nadohvat ruke, rekao je Butković.



Izgradnjom ceste D 403 u sklopu investicijskog ciklusa u prometnu infrastrukturu, vrijednog 25 milijardi kuna, koji se zadnjih godina provodi u Hrvatskoj, zajedno s ulaganjima u željeznicu, kroz nekoliko će godina rezultirati time da će kontejnerski promet u Rijeci biti veći nego u slovenskoj luci Kopar, najavio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, u Opatiji, na otvaranju 9. kongresa Hrvatskog društva za ceste Via Vita. Kao najveći i najznačajniji projekt u proteklom razdoblju istaknuo je izgradnju Pelješkog mosta, nazvavši ga generacijskim projektom, no istaknuo je kako se ulaganja nastavljaju, među ostalima i ona na riječkom prometnom pravcu.


– Realizacija željezničke infrastrukture je prevažno pitanje koje moramo riješiti, a promet će s tim ulaganjima biti veći nego u Kopru. To je objektivno očekivati, nije nerealno. To je tu, pred nama, nadohvat ruke, a ove investicije u ceste i željeznicu su ključne da Rijeka postane vodeća luka, rekao je Butković.





Ministar je najavio i izgradnju 17,5 kilometara sutoceste na 5c koridoru, do mađarske granice, uz koju će se paralelno graditi i obilaznica Belog Manastira, kao i skori završetak izgradnje autoceste do Siska, što će potresom pogođenim krajevima, smatra, omogućiti snažniji gospodarski razvoj. Na mreži autocesta, istaknuo je, gradi se druga cijev tunela Učka, nakon čega će koncesionar Istarskog ipsilona, Bina Istra, pokrenuti i izgradnju dodatne dvije kolničke trake na potezu od tunela do Matulja. Među prioritetima je naveo i nastavak izgradnje Omiške zaobilaznice i novih prometnica na ulazima i oko Splita, s obzirom na veliko prometno opterećenje, posebno u ljetnim mjesecima te završetak izgradnje autoceste Zagreb – Macelj.


Što se državnih cesta tiče, uz izgradnju D 403, ministar je najavio i ulaganja u dionice državnih cesta u krajevima Hrvatske koji nisu adekvatno povezani ni s ostatkom mreže državnih cesta, niti s autocestama.


– Prvenstveno tu mislim na spoj Požege na autocestu, zatim na Iločku transverzalu, završetak brze ceste prema Virovitici, tunel Kozjak i spoj na cestu D8, dionicu Zagvozd Imotski i tako dalje. Sada su u fazi projektiranja te pred izdavanjem građevinskih dozvola, a mi ćemo tijekom iduće godine krenuti u njihovu realizaciju. Govorimo o ulaganjima od nekoliko milijardi kuna, rekao je ministar.



U narednim godinama očekuje se, dodao je, i realizacija velikih željezničkih projekata koja je spora te ih je potrebno snažnije pokrenuti. Kasni i projekt dvokolosiječne pruge kroz Rijeku zbog problema u tvrtki koja je na natječaju bila odabrana za izradu projektne dokumentacije, zbog čega natječaj za odabir izvođača neće biti raspisan do kraja ove godine, kako je bilo planirano, nego tek iduće.


Jedna od glavnih tema ovogodišnje konferencije Via Vita je eskalacija cijena u građevinarskom sektoru, na što se Butković također osvrnuo.


– U zadnje tri godine borimo se s posljedicama kriza izazvanih prvo pandemijom pa zatim ratom u Ukrajini, ali Hrvatska je tu snažno intervenirala, s dva paketa mjera, što je dovelo do gospodarskog rasta i smanjenjem realnog duga. Eskalacija cijena izazvala je određene probleme, jer riječ je o već ugovorenim projektima koji imaju svoj tijek i predviđeno financiranje pa je trebalo pronaći financijska sredstva da se sve to može završiti. Vlada je donijela odluku koja s pravne strane omogućuje investitorima da mogu rješavati taj problem dodatnim ugovaranjem. U niti jednom trenutku nije došlo u pitanje hoće li neki projekt biti zaustavljen zbog toga, rekao je Butković, dodajući kako se situacija na tržištu materijala i eneregenata ipak smiruje.


Predsjednik Hrvatskog društva za ceste, Josip Škorić, ujedno i predsjednik uprave Hrvatskih cesta govoreći o tom problemu je kazao da su u skladu sa zaključcima vlade, pronađeni modaliteti kako ga rješavati.


– Imamo različite periode, u nekima je više poskupio čelik, u nekima gorivo i tako dalje. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da je riječ uglavnom o poskupljenjima investicija od deset do petnaest posto, što smo s izvođačima rješavali aneksima ugovora. Svaki projekt ima svoju problematiku, ali utvrđena je metodolgija, sve je dokumentirano i osiguran je revizijski trag korekcija cijena, rekao je Škorić.