Hrvatska svojim građanima osigurava univerzalnu zdravstvenu zaštitu, no istodobno se suočava s jednim od najozbiljnijih problema zdravstvenog sustava: broj ljudi koji umiru od uzroka koji su se mogli spriječiti učinkovitijom prevencijom ili pravodobnim liječenjem više je od 50 posto veći nego u prosjeku zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Uz to, broj stanovnika se smanjuje i oni stare, dok su pušenje i pretilost i dalje iznad prosjeka razvijenih zemalja, a zdravstveni sustav morat će se prilagoditi potpuno drukčijim potrebama građana.

Na to je upozorila Lucie Bryndová iz Odjela za zdravstvo OECD-a, predstavivši analizu hrvatskog zdravstvenog sustava na prošlotjednom forumu »OECD i budućnost hrvatskog zdravstva – Tko će voditi zdravstvene sustave budućnosti i s kojim kompetencijama?«. Analiza pokazuje da Hrvatska, unatoč dobrim rezultatima u dostupnosti zdravstvene zaštite, ulazi u razdoblje u kojem će demografske promjene postati jedan od ključnih izazova za funkcioniranje cijelog sustava.

Broj stanovnika između 2013. i 2023. godine se smanjio za više od devet posto, a do 2060. očekuje se dodatni pad od gotovo petine. Istodobno Hrvatska stari brže od većine drugih zemalja. Već 2030. čak 30 posto stanovništva bit će starije od 65 godina, što je razina koju mnoge države očekuju tek desetljećima kasnije. Takav razvoj znači da će zdravstvena skrb biti sve više usmjerena na kronične bolesti, dugotrajno liječenje i njegu.

– S druge strane, građani u prosjeku prijavljuju manje nezadovoljenih zdravstvenih potreba nego stanovnici europskih zemalja članica OECD-a. Međutim, ta slika nije jednaka u cijeloj zemlji. Stanovnici otoka i ruralnih područja kontinentalne Hrvatske i dalje teže dolaze do zdravstvenih usluga, što pokazuje da regionalne razlike u dostupnosti skrbi i dalje predstavljaju izazov, navela je Bryndová.

Najzabrinjavajući nalaz analize odnosi se na smrtnost koja se mogla izbjeći boljim javnozdravstvenim mjerama ili pravodobnim liječenjem. Prema OECD-u, u Hrvatskoj je broj takvih smrtnih ishoda više od 50 posto veći od prosjeka zemalja članica. Riječ je o pokazatelju koji istodobno govori o učinkovitosti prevencije, ranog otkrivanja bolesti i dostupnosti pravodobnog liječenja, pa ga OECD smatra jednim od najvažnijih pokazatelja uspješnosti zdravstvenog sustava. Takvim rezultatima pridonose i životne navike stanovništva. Pušenje i pretilost u Hrvatskoj i dalje su češći nego u većini razvijenih zemalja.

– Ipak, bilježi se i pozitivan pomak. Hrvatska danas za prevenciju izdvaja više nego prije pandemije te čak više od prosjeka OECD-a, 4,8 posto zdravstvenog proračuna, dok prosjek organizacije iznosi 3,4 posto. To pokazuje da je preventivna zdravstvena zaštita posljednjih godina dobila znatno važnije mjesto u planiranju zdravstvene politike, kazala je Bryndová.

Bolje rasporediti liječnike

Kako će udio starijih pacijenata nastaviti rasti, bit će potrebno drukčije rasporediti liječnike, medicinske sestre i ostale zdravstvene djelatnike te prilagoditi njihove kompetencije novim potrebama. U suprotnom, upozorava OECD, bit će sve teže odgovoriti na rastući broj kroničnih bolesnika i pacijenata kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena skrb.