Foto Davor Kovačević
Ne kažem da nije bilo individualnih slučajeva. Međutim, mi smo uvijek, policija je uvijek reagirala, istraživala, išla tragom svih tih optužbi. Neke smo potvrdili, neki ljudi su sankcionirani, neki ljudi, njih nekoliko je ostalo i bez posla, dobilo kaznenu prijavu, istaknuo je.
Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović ustvrdio je danas, pri gostovanju na RTL-u, da je realno očekivati da iduće godine Hrvatska uđe u Schengen, kao je to ranije najavio i premijer Andrej Plenković.
Božinović je istaknuo daje ogroman posao iza pozitivnih ocjena i usvajanja rezolucije Europskog parlamenta prema kojoj je Hrvatska spremna za ulazak u objedinjeni prostor Europske unije.
– Prije svega, ogroman je to posao policije, ali i drugih službi koje su u posljednjih nekoliko godina radile, ne samo na ispunjavanju uvjeta, nego i ukazivale na specifičnost Hrvatske situacije. Mi smo mala država, ali imamo najdulju vanjsku kopnenu granicu EU-a. To pred nas stavlja zadatak kako to sve pokriti, tih 1300 i nešto kilometara. Međutim, pokazali smo da možemo, jer imamo sjajne ljude, rekao je Bođžinović.
Kako u rezoluciji stoji da su europarlamentarci zabrinuti zbog izvještaja o kršenju ljudskih prava na hrvatskim granicama, Božinović je i to komentirao.
– I sami znate da smo nerijetko bili pod kritikama koje se najčešće nisu mogle dokazati upravo od onih koji su ih isticali, a to je da se vrši nasilje nad migrantima. Ne kažem da nije bilo individualnih slučajeva. Međutim, mi smo uvijek, policija je uvijek reagirala, istraživala, išla tragom svih tih optužbi. Neke smo potvrdili, neki ljudi su sankcionirani, neki ljudi, njih nekoliko je ostalo i bez posla, dobilo kaznenu prijavu, istaknuo je.
Dodao je da su u istom kontekstu spomenute i druge zemlje koje su na vanjskoj granici, a one, istaknuo je, “zapravo imaju vrlo tešku ulogu, štititi vanjsku granicu EU-a od onih koji ne žele tražiti međunarodnu zaštitu na jedan normalan način, koji bi podrazumijevao proceduru”.
– Uzmimo primjer Bosne i Hercegovine. Tamo se uz granicu smještaju migranti sa samo jednom svrhom da ilegalno uđu. A ti su centri samo par kilometara zračne linije od graničnog prijelaza. Tamo nitko ne dolazi jer zna da ne ispunjava uvjete. To je jedna situacija koju Europa prepoznaje i s novim strateškim dokumentima probati pokušati naći rješenje i za to. Migranti su pitanje s kojim će živjeti i sljedeće generacije, jer oni glavni uzroci migracija, a to su ekonomski, socijalni, ratni, klimatske promjene, uvijek će poticati ljude. Evo, imate ovo što se sad događa u Afganistanu, povlačenje Amerikanaca, ogroman broj ljudi već napušta u Afganistan. I gdje će? U Europu, rekao je Božinović.
PotpredsjednikVlade je istaknuo da Hrvatska ima dovoljno policajaca i da novi neće biti potrebni kad država uđe u schengenski prostor.
– Mi smo danas negdje na 6580 graničnih policajaca. Dakle, Hrvatska u ukupnom policijskih službenica i službenika, najviše ih radi granicu, što je normalno. Samo jedna ili dvije županije nisu uz granicu. Kad uđemo u Schengen, onda će ove sjeverne malo odahnuti, onda ćemo i te ljude povući na granicu prema državama koje nisu članice i ojačati dodatno granicu, istaknuo je Božinović.
Kao najveću koristi od ulaska u Schengen Božinović je istaknuo gospodarsku korist.
– Prije svega gospodarski, mi smo turistička zemlja, ne moramo puno objašnjavati ako netko sjedne u svoj auto u Münchenu i bez ikakve formalnosti dođe do destinacije na Jadranu. Naravno, ova situacija malo mijenja stvari, ali to će proći jednog dana. Nadamo se. I vratit ćemo se Schengenu kakav je bio i sve ovo što se danas radi je zapravo priprema za postpandemijski Schengen, istaknuo je potpredsjednik Vlade.