CHRIS J RATCLIFFE/Pool via REUTERS
„Za BiH je posebno važno da uoči izbora koji su za otprilike godinu dana pokuša riješiti pitanje pravednog izbornog zakona da svi budu zadovoljni i zastupljeni”, rekao je premijer
povezane vijesti
LONDON – Bosna i Hercegovina je „vrlo blizu” početka pristupnih pregovora s Europskom unijom, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković na sastanku Berlinskog procesa u Londonu.
„Postoji još par sitnih detalja”, no „mislim da smo vrlo brzu tog trenutka”, odgovorio je Plenković na pitanje o tome kad bi BiH mogla otvoriti pregovore koje je Europsko vijeće uvjetno odobrilo u ožujku prošle godine.
Očekuje se imenovanje glavnog pregovarača i njegovih eventualnih zamjenika s obzirom na ustroj BiH, a nakon toga treba prionuti reformama, rekao je premijer.
Pravedni izborni zakon
„Hrvatska je tu najangažiranija u podršci i vjerujem da će se dogoditi vrlo brzo”, istaknuo je.
Plenković je rekao da će se o toj temi „ako bude prigode” razgovarati na sastanku Europskog vijeća u četvrtak u Bruxellesu, ali svakako na susretu tog tijela u prosincu prije kojeg je planiran novi sastanak na vrhu EU – zapadni Balkan.
„Za BiH je posebno važno da uoči izbora koji su za otprilike godinu dana pokuša riješiti pitanje pravednog izbornog zakona da svi budu zadovoljni i zastupljeni”, rekao je premijer.
Berlinski proces format je pokrenut 2014. na konferenciji država zapadnog Balkana i na inicijativu Njemačke. Danas okuplja svih šest država tog područja, uz vlade partnere – iz Austrije, Bugarske, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Grčke, Italije, Poljske, Slovenije i Ujedinjenog Kraljevstva – uz sudjelovanje europskih institucija, međunarodnih financijskih organizacija i predstavnika civilnog sektora.
„Nisam uvjeren u to”
Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je na marginama sastanka Berlinskog procesa rekao da se protivi ideji da nove članice Europske unije u početku nemaju potpuno pravo odlučivanja.
Plenković je u Londonu sudjelovao na sastanku na vrhu Berlinskog procesa, inicijative osnovane s ciljem približavanja šest država zapadnog Balkana Europskoj uniji.
Iako je pitanje proširenja dobilo novi zamah zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti, dio europskih političara upozorava da se ono ne može ostvariti bez promjene načina na koji funkcionira sama Europska unija, posebice u procesu donošenja odluka.
Jedna od ideja je da eventualne nove članice nemaju potpuno pravo glasa dok EU ne promijeni sadašnji način funkcioniranja koji omogućava pojedinim državama da blokiraju zajedničke odluke, što primjerice često čini Mađarska.
„Ta ideja cirkulira zadnjih par godina, no ja nisam osobito njome oduševljen”, rekao je Plenković na marginama susreta održanog u londonskom Lancaster Houseu. „Jedna od glavnih svojstava država je da je se poštuje. A poštuje je se ako ima jednaka prava”, naglasio je hrvatski premijer.
Članstvo bez prava odlučivanja bilo bi kao da „si pozvan na prijem, a da stojiš ispred dok su drugi unutra”, smatra Plenković.
„Nisam uvjeren u to”.
Otvoreniji pristup
Hrvatski premijer rekao je da je pristup EU-a prema proširenju danas mnogo „otvoreniji nego što je bio prije nekoliko godina, uzimajući u obzir globalne sigurnosne izazove koji se reflektiraju na stabilnost Europe”.
Zemlje kandidatkinje trebale bi iskoristiti tu priliku, ali da pritom „ispune svoje zadaće” – prihvaćanje pravne stečevine, izgradnju institucija i sposobnost izdržavanja pritiska zajedničkog europskog tržišta, rekao je premijer na kraju susreta Berlinskog procesa.
Riječ je o formatu pokrenutom 2014. na konferenciji država zapadnog Balkana i na inicijativu Njemačke kojom je tada vladala kancelarka Angela Merkel.
Proces danas okuplja šest država zapadnog Balkana, uz zemlje partnerice – Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Italiju, Poljsku, Sloveniju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
