Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak je formalno nominiran za sljedećeg potpredsjednika Europske središnje banke, što ga stavlja na put da postane prva osoba iz bivšeg komunističkog istoka koja će osvojiti mjesto u upravnom odboru najvažnije financijske institucije bloka, javlja Reuters.

Nakon što je osigurao podršku 21 ministra financija eurozone, očekuje se da će Vujčić 1. lipnja preuzeti dužnost od Španjolskog Luisa de Guindosa, postavši drugi ministar ESB-a iza Christine Lagarde. Reuters navodi da Vujčić preuzma dužnost u relativno mirnom trenutku, s inflacijom na ciljanoj razini i promjenama kamatnih stopa koje nisu ni na dnevnom redu.

“Odluka također daje jednom od najmanjih europskih gospodarstava priliku da preuzme vodeću poziciju u ECB-u, što je relativna rijetkost za instituciju kojom od njezina osnutka prije više od četvrt stoljeća dominiraju četiri najveće nacije bloka”, piše Reuters, ali i dodaje da promatrači ESB-a kažu da potpredsjednička pozicija nije među najpoželjnijim poslovima i da se najveće europske nacije nisu ni prijavile na natjecanje jer svoju pozornost usmjeravaju na veće uloge koje dolaze sljedeće godine.
Radna mjesta predsjednika, glavnog ekonomista i voditelja tržišnih operacija postaju upražnjena sljedeće godine, a Reuters javlja kako se očekuje da će Njemačka, Španjolska i Francuska biti u utrci, nastavljajući svoju dominaciju ECB-om.

Reuters podsjeća da Vujčić obnaša svoj treći mandat kao šef hrvatske središnje banke te da je obučeni monetarni ekonomist koji je nadgledao ulazak svoje zemlje u eurozonu kao njezine 20. nacije 2023. godine, što je čini drugom najnovijom članicom nakon Bugarske.

“Bivši sveučilišni profesor, Vujčić se smatra umjerenim jastrebom koji je dosljedno upozoravao na preostale inflacijske rizike i zalagao se samo za postupno ublažavanje politika kako bi se osiguralo potpuno uklanjanje cjenovnih pritisaka. Kao guverner ili zamjenik guvernera više od 25 godina, također je bio ključan u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine”, podsjeća Reuters.

Europski parlament vjerojatno će imati prigovore, posebno oko spola, budući da muškarci čine 25 od 27 članova Upravnog vijeća ESB-a, navodi Reuters, no, njegovi zakonodavci zapravo ne mogu zaustaviti proces odabira.

Potpredsjednik je odgovoran za analizu financijske stabilnosti i mijenja predsjednika kad god je to potrebno.

Među ostalim kandidatima za tu poziciju bili su Martins Kazaks iz Latvije, Olli Rehn iz Finca, Mario Centeno iz Portugala, Madis Muller iz Estonije i Rimantas Sadzius iz Litve.