
REUTERS/Adriano Machado/File Photo
Prvostupanjskom presudom Bolsonaro je proglašen krivim za organizaciju državnog udara uz pomoć generala, časnika i šefa obavještajne službe kako bi i nakon gubitka izbora od protukandidata socijalista Lula da Silva ostao na vlasti
povezane vijesti
Nakon što je bivši desničarski predsjednik Brazila Jair Bolsonaro proglašen krivim i nepravomoćno osuđen na 27 godina i tri mjeseca zatvora za pokušaj državnog udara i nasilno ukidanje demokratske pravne države, Amerika je opet uputila nove prijetnje, zasad, tek, kroz besmisleno piskaranje američkog državnog tajnika Marca Rubija na X-u da će “SAD odgovoriti na lov na vještice u skladu s okolnostima”.
Osuđeni “brazilski Trump” Bolsonaro i sedam njegovih kompanjona, među kojima su generali, časnici, obavještajci te civilne osobe iz njegove propale administracije proglašeni su krivima, osim za pokušaj državnog udara i rušenje demokracije i za stvaranje oružane zločinačke organizacije, uništavanje imovine savezne države i oštećenje ili uništenje zaštićene baštine.
Suđenje je započelo početkom mjeseca a osuda za ono najteže kazneno djelo, pokušaj ukidanje demokratske pravne države, uvedeno je u brazilski kazneni zakon nakon iskustva vojne diktature koja je tresla Brazil više od dva desetljeća od 1964. do 1985.
Unatoč povijesti krvave desničarske diktature ovo je prva takva presuda u Brazilu jednom čelniku države za pokušaj rušenje demokratskog poretka, čovjeku koji je iskoristio izbornu demokraciju da dođe na vlast 2019.
Tijekom svog mandata otvoreno je iskazivao mizogine, rasističke i homofobne stavove, sprdajući se s ljudskim pravima i demokratskim stečevinama društva.
Podršku koju je dobivao od američkog predsjednika Donalda Trumpa, prije i sada, ali i od neokonzervativne desnice diljem svijeta samo je ohrabrivala njegove podle ambicije i politički ego.
Veliki prijatelji, jedan u zatvoru; Bolsonaro i Trump u Bijeloj kući / Foto REUTERS
Sasvim očekivano satniku Bolsonaru i njegovim “vojničinama” osim slobode oduzeti su i činovi a glavnom osuđeniku Vrhovni savezni sud Brazili odredio je da isključivo u zatvorskom režimu provede 24 godine.
Njegov ađutant stanoviti potpukovnik Mauro Cid dobio je tek dvogodišnju kaznu u otvorenom odjelu kaznionice. Sud mu je uvažio pokajnički iskaz koji je pomogao rasvijetliti organizacijsku strukturu i hodogram pučista.
Bivši šef Kabineta institucionalne sigurnosti general Augusto Helene zaradio je pak 21-godišnju robiju, general Walter Braga Netto, bivši ministar obrane i Bolsonarov izborni kandidat za potpredsjednika, 26 godina, general Paulo Sérgio Nogueira, također bivši ministar obrane, 19 godina, dok je admiralu Almiru Garnieru, bivšem zapovjedniku Ratne mornarice, odrezano 24 godine.
Sud je proglasio krivim i Andersona Torresa, bivšeg ministra pravosuđa, na 24 godine a ujedno se i miče s dužnosti koju obnaša u Saveznoj policiji.
Alexandre Ramagem, nekadašnji ravnatelj glavne obavještajno-sigurnosne službe ABIN zaradio je 16 godina i mjesec i pol dana zatvora a ukida mu se zastupnički mandat u brazilskom Kongresu.
Odvjetnici obrane najavili su žalbe na prvostupanjsku presudu za koju je glasalo četiri od pet članova sudskog vijeća Vrhovnog saveznog suda Brazila pod predsjedanjem suca Alexandrea de Moraesa, uz jedan glas protiv.
Napuhana lutka Bolsonara u zatvorskoj odjeći nakon osuđujuče presude, Brazilci se rugaju / Foto REUTERS/Adriano Machado
Prvostupanjskom presudom Bolsonaro je proglašen krivim za organizaciju urote kako bi i nakon gubitka izbora od protukandidata socijalista Luiza Inácija Lula da Silva ostao na vlasti.
Pobjednik izbora i aktualni predsjednik da Silva na dužnost je stupio početkom 2023. godine temeljem rezultata izbora održanih u listopadu prethodne godine.
Ponašanje gubitnika koji nikad nije skrivao svoju nostalgiju za vojnom diktaturom u Brazilu ukazivalo je na podmukli scenarij.
Predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva povodom Dana neovisnosti Brazila 7. rujna / Foto REUTERS/Adriano Machado
Na svečanoj inauguraciji Bolsonaro nije da Silvi predao predsjedničku lentu kako je to tražio državni protokol i običaj u izbornoj demokraciji, Uoči inauguracije Bolsonaro je otputovao u SAD.
Sudskom presudom zaključeno je kako je ciljano izbjegao prisustvo na inauguraciji jer bi tim činom zapravo priznao i potvrdio novoga predsjednika i izbornog pobjednika.
Htio je upravo suprotno. Nekoliko dana nakon inauguracije uslijedio je kaos na ulicama glavnog brazilskog grada Brasilije. Počelo je divljanje organiziranih skupina, paleži i neredi tzv. bolsonaroista.
Indikativno je bilo na samom početku prešutno toleriranje nereda od strane policije. Rulja je prodrla na Trgu triju vlasti, u zgrade Predsjedništva Republike, Kongres i Vrhovnog saveznog suda, simbole brazilske države i razbijala po dvoranama a Bolsonaro bio je na korak do ostvarenja paklenog plana.
Foto REUTERS
Bolsonarove pristaše snimljene u uništavanju javnih zgrada u Braziliji 2023. / Foto REUTERS
Istraga Savezne policije otkrila je da su neredi i uništavanje javne imovine i zatečene kulturne baštine bili samo uvertira za krvavo rušenje izabrane demokratske vlasti.
Plan je uključivao atentate na predsjednika da Silvu, potpredsjednika Geralda Alckmina i vrhovnog suca Alexandrea de Moraesa. Cilj je bio potpuno obezglaviti sve poluge vlasti radi lakšeg preuzimanja države.
Za provedbu likvidacija poslani su tzv. “Kids pretos” tipovi s crnim beretkama i s premazanim licem u kamuflažnim bojama. Unatoč uličarskom nadimku “Crni dečki” riječ je bila o četvorici fanatičnih pripadnika elitnih jedinica za specijalne operacije kojima se pridružio i jedan savezni policajac.
Nasilje i neredi neodoljivo su podsjećali na divljački pohod na američki Kapitol dvije godine ranije koji su izveli pristaše njegova političkog prijatelja Donalda Trumpa. Brazil, najveća gospodarska sila Latinske Amerika i sedmo gospodarstvo svijeta, čini se, spletom sretnih okolnosti izbjegao je pad u novu diktaturu.
Iako je Bolsonaro u svom mandatu od 2019. do 2022. obećavao “obnoviti red” u zemlji njegov mandat bio je zapravo kaotičan a krize koje su potresale Brazil ali i ostatak svijeta bio je krupan zalogaj za preambicioznog ali potkapacitiranog radikalno-desnog političara i dugodišnjeg člana parlamenta.
Politički i ekonomski analitičari najviše mu prigovaraju katastrofalno vođenje zemljom tijekom pandemije covida-19, koja je u Brazilu pokosila gotovo 700.000 života.
Osim toga na tragu svojih anakronih svjetonazora pokazivao je otvoreno protivljenje borbi s klimatskim promjenama i dopustio strelovit porast krčenja šuma i deforestaciju u Amazoniji.
Iako se nevješto predstavljao kao skromni Brazilac u uspinjanju na piramidu političke moći imao je financijsku i organizacijsku podršku moćnih lobija, agrobiznis-kompanija i vjerskih evangelističkih organizacija. Sve je to djelomično objašnjavalo i njegovo ponašanje u politici i na visokoj dužnosti.
Bolsonaro tijekom evangelističke ceremonije, mole za njegov reizbor, uzaludno / Foto REUTERS
Rođen u obitelji talijanskog podrijetla 1. ožujka 1955. u regiji Sao Paulu, Bolsonaro danas ima petero potomaka a netipično za katolika, s tri različite žene.
Prvih četvero od pet i sami su ušli u politiku. Svojim kontaktima s Trumpovom vladom njegov sin Eduardo, živi u SAD-u i prima financijsku potporu od oca. Sin se još i pohvalio kako je utjecao na nedavne sankcije koje je Washington nametnuo Brazilu, kao odmazdu za spomenuti “lov na vještice” koji sada ponovno spominje Trumpov državni tajnik Rubio.
No, ocu Bolsonaru sad je zabranjen i kontakt sa sinom Eduardom jer se obojici prijeti i optužbama za ometanje procesa. SAD je u kolovozu uveo sankcije protiv suca Alexandre de Moraesa i ostalih sudaca koji su sudjelovali u procesu protiv Bolsonara.