Nezavisni hrvatski sindikati zatražili su žurno sazivanje sastanka Stručnog povjerenstva za praćenje i analizu minimalne plaće kako bi se otvorila rasprava o povećanju iznosa minimalne plaće za 2026. godinu, a traže i izmjene Zakona o minimalnoj plaći s ciljem određivanja minimalne plaće dva puta godišnje.

U dopisu upućenom ministru rada Marinu Piletiću i ministru financija Marku Primorcu Nezavisni sindikati navode da argument da »nema prostora za povećanje plaća« ne stoji i tvrde da prostora ima, što potkrepljuju podacima Fine prema kojima je neto dobit poduzetnika lani iznosila 9,9 milijardi eura, što je porast od čak 66 posto u odnosu na 2021. godinu, dok je prosječna neto plaća rasla tek 38,9 posto, a inflacija istovremeno kumulativno iznosila 28,8 posto, s tim da su cijene hrane porasle za čak 44,7 posto.

Loši omjeri

Ova razlika potvrđuje kako radnici nisu ravnopravno sudjelovali u raspodjeli stvorene nove vrijednosti, navode u sindikatima i upozoravaju da poslodavci sve češće koriste porezno neopterećene naknade, odnosno neoporezive primitke, kako bi izbjegli povećanje osnovne bruto plaće, čime se stvara iluzija rasta plaća, kažu u sindikatima, dok realni dohodak radnika ostaje ispod razine koja bi osigurala dugoročnu ekonomsku sigurnost i pravednost i time smanjuje kreditnu sposobnost potrebnu za rješavanje stambenog pitanja. U sindikatima pritom navode da su poslodavci u 2023. isplatili više od dvije milijarde (2.068.660.228,60) eura kroz neoporezive primitke, a u prošloj godini taj je iznos narastao na više od 2,6 milijardi (2.642.530.484,43) eura, što je povećanje od 27 posto, dok je samo u prvih šest mjeseci ove godine već isplaćeno više od 1,9 milijardi (1.191.070.976,14) eura neoporezivih primitaka.

U Nezavisnim sindikatima također upozoravaju da bi minimalna bruto plaća određena u iznosu od 970 eura za ovu godinu prema Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji trebala iznositi 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne bruto plaće. Međutim, udio minimalne bruto plaće u prosječnoj bruto plaći počeo je padati u veljači ove godine, a u medijalnoj već u siječnju. Prema posljednjem podatku o prosječnoj bruto plaći (svibanj 2025.) ona je iznosila 2.019 eura, dok je medijalna bruto plaća bila 1.686 eura te je minimalna bruto plaća iznosila tek 48,04 posto prosječne bruto plaće i 57,53 posto medijalne bruto plaće, upozoravaju sindikati, a ti omjeri će tijekom godine nastaviti padati.

– Prosječni hrvatski radnik tjedno odradi više sati u usporedbi s radnicima u drugim državama članicama EU-a, a za to dobiva manju plaću u odnosu na druge radnike, napominju sindikati u dopisu ministrima i navode najnovije podatke Eurostata o trošku rada po djelatnostima za 2024. prema kojima prosječni ukupni trošak rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura po satu, dok europski prosjek iznosi čak 33,5 eura, odnosno dvostruko više. Za usporedbu, u Njemačkoj trošak rada iznosi 43,4 eura, u Austriji 44,5 eura, u Irskoj 42,5 eura, a u Belgiji 48,2 eura po satu.

Sve veća razlika

– Hrvatski radnik, stoga, nije samo manje plaćen, on je jedan od jeftinijih u Europskoj uniji. Ovaj podatak jasno ukazuje da se u Hrvatskoj ne provodi model održivog rasta temeljenog na ulaganjima u ljude, znanje i produktivnost, već na iscrpljivanju radne snage i niskim standardima radnog odnosa, ističu u Nezavisnim sindikatima.

Navode da je prosječna neto plaća, prema podacima Fine, kod privatnih poslodavaca u prošloj godini iznosila svega 1.171 euro. U zemlji u kojoj cijene hrane, energenata i stanovanja stalno rastu, iznos takve plaće ne omogućuje ni osnovni stupanj financijske sigurnosti.

– Iako Hrvatska bilježi makroekonomski rast, niske kamatne stope, rekordne dobiti poduzetnika i stabilne fiskalne pokazatelje, ta se ekonomska slika ne pretače u životnu realnost većine zaposlenih. Naprotiv, razlika između profita kapitala i životnog standarda radnika postaje sve veća, a posebice kada govorimo o radnicima koji primaju minimalnu plaću, kaže se uz ostalo u dopisu.

U nezavisnim sindikatima podsjećaju da se javnom prostoru često koriste mitovi o »niskoj produktivnosti« hrvatskih radnika. Međutim, produktivnost nije samo osobina pojedinca, već je ona rezultat cijelog sustava i gradi se ulaganjima u opremu i radnike, kvalitetnom organizacijom rada i povjerenjem, a ne pritiskom na leđa onih koji su i dosad iznijeli najveći teret tranzicije i kriza, pojašnjavaju u NHS-u i poručuju da Hrvatska ne može više temeljiti gospodarski model na potplaćenoj radnoj snazi te da se bruto plaće moraju povećavati, posebno minimalna, koja mora postati stvarno dostatna za život.

Zamrzavanje rasta plaća

Prema Vladinim projekcijama, u idućoj godini, kao i u 2027., predviđeno je zamrzavanje rasta plaća u javnom sektoru, odnosno rashodi za plaće u državnom proračunu projicirani su na 12 milijardi eura, kao i u ovoj godini, s tim da će u idućoj iznositi 12,4 milijardi zbog postizanja dogovora o rastu plaća s pojedinim sindikatima. Rashodi državnog proračuna za plaće rasli su najbrže Europskoj uniji. Tako je u 2022. za plaće u javnom sektoru iz državnog proračuna isplaćeno 7,7 milijardi eura, u 2023. godini 8,8 milijardi eura, lani 11,05 milijardi, dok će se ove godine zaposlenima u državnim i javnim službama isplatiti 12 milijardi eura.