Na dan kada je objavom u Narodnim novinama započeo rok za prijavu na novi javni poziv za izbor tri ustavna suca, stigla je odluka Ustavnog suda o formiranju vijeća u toj instituciji. Ona bi mogla bitno utjecati na političke pregovore koji će se voditi u okviru upravo raspisanog javnog poziva jer dosad je teza HDZ-a bila da je Ustavni sud blokiran, da uopće ne radi. SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk, koji je član Odbora za Ustav, svakako je pozitivnim doživio formiranje privremenih vijeća, koja će u imenovanim sastavima djelovati u iduća 24 tjedna odnosno do izbora barem jednog ustavnog suca.

Sredstvo pritiska

– Ma, Ustavni sud je radio cijelo vrijeme. Izjave iz redova vladajućih koje su sugerirale suprotno bile su samo sredstvo pritiska na nas iz oporbe, pokušaj stvaranja neke za njih bolje pregovaračke pozicije. Premijer je to nastavio govoriti i nakon što u Hrvatskom saboru nije uspjelo glasanje o tri kandidata za Ustavni sud što ih je predložio Odbor za Ustav, baš me zanima hoće li i dalje širiti tezu da Ustavni sud ne postoji. Bilo bi logično da, u novonastalim okolnostima, prestane koristiti argument da netko blokira Ustavni sud i da on zbog toga ne funkcionira. Osim ako on pod funkcioniranjem ne misle na to da Ustavni sud bude pod kontrolom HDZ-a, rekao nam je jučer Bauk.

Za njega uopće nije loše to što je 12. travnja Ustavni sud ostao na deset sudaca, štoviše.

– Prognoziram da će u sljedećem razdoblju veliki postotak odluka Ustavni sud donositi jednoglasno. Razlog je postojeća konstelacija desetero sudaca, čini mi se da ona onemogućuje preglasavanje kakvo je u ranijem sazivu u nekim slučajevima bilo i preočito. Mislim da će ustavni suci morati ubuduće više međusopno razgovarati, kako bi došli do kompromisnih rješenja, prihvatljivih za sve suce, rekao nam je jučer Bauk.

Na sjednici Odbora za Ustav na kojoj je raspisan javni poziv on je izrazio čuđenje ažurnošću njegovog inače usporenog predsjednika Ivana Malenice (HDZ). Nije mu još jasno što se krije iza te brzine, kojom bi se u Saboru o ustavnim sucima moglo opet glasovati već do ljetne stanke.

– Teško mi je odgonetnuti pregovaračku strategiju parlamentarne većine. Već od početne faze prošlog postupka ponašanje vladajuće većine nisam razumio, nije mi djelovalo logičnim, podsjećam da su inzistirali na povezivanju procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca.

Nema logike

Zato se ne bih opterećivao traženjem neke logike u tome što sada rade s javnim pozivom. Dinamiku procesa izbora ustavnih sudaca diktira parlamentarna većina, ona je odlučila o datumu raspisivanja novog javnog poziva i kada će on završiti. Jedino što ne može je odlučiti kako će to završiti, ističe Bauk.

Njegovu svojedobnu izjavu da jedan ustavni sudac vrijedi više od 100 predsjednika Vrhovnog suda, premijer često navodi kao krunski dokaz opstrukcije oporbe izbora sudaca Ustavnog suda.

– Plenković precizno citira moju izjavu, ali je pogrešno interpretira jer se ona odnosila na HDZ-ov zahtjev za spajanje dva sasvim različita postupka izbora, predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca. Da ju je ispravno protumačio, možda ne bi tako pogriješio sa spajanjem ta dva postupka. Danas je, s vremenskim odmakom, valjda svima jasno da je Plenković morao odustati od tog koncepta, vjerojatno je i sam svjestan da to nije dobro odigrao. Druga je bila mantra HDZ-a da »žele popuniti Ustavni sud«, a onda nisu glasali za sve koje su sami predložili. Da, oni su ga zaista htjeli popuniti, ali samo svojima, ocjenjuje SDP-ov zastupnik.

Masa teži mirovanju

Bauk tvrdi da su se obistinila sva njegova predviđanja o izboru ustavnih sudaca iz lipnja prošle godine i uvjeren je da se u vezi ishoda tog postupka nište neće promijeniti.

– Da bi se dobio drugačiji rezultat, trebale bi se neki ulazni parametri promijeniti, a zasad ne vidim promjenu tih parametara, pa ću se držati naučenog iz fizike. Prvi Newtonov zakon: Tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu sve dok ga vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. S druge strane, na dosadašnje istupe predsjednika Vlade primjenjiv je treći Newtonov aksiom, poznat i pod nazivom Zakon akcije i reakcije, zaključuje Bauk.