RIJEKA – Nominalne kamatne stope na depozite tek su nešto iznad nule, a s obzirom na jačanje inflacije, realne kamatne stope i dodatno se smanjuju. Naime, nominalne kamatne stope, ove redovne, koje su iskazane u našim ugovorima o kreditima ili štednji, treba umanjiti za stopu inflacije (rast cijena), a da bi se dobila njihova realna vrijednost, odnosno realna kamatna stopa, budući da inflacija smanjuje vrijednost novca. U suprotnom, ako postoji deflacija, odnosno cijene padaju, treba nominalnu kamatnu stopu uvećati za stopu deflacije, a da bi se dobila realna kamata. Poslovne banke smo pitali, boje li se stoga ipak odljeva depozita u idućem razdoblju, s obzirom da se ekonomisti pribojavaju još jačih inflatornih pritisaka koji bi mogli dodatno nagristi »supstancu«.

Planiraju li stoga u dogledno vrijeme početi povećavati nominalne kamatne stope, na štednju (a onda i kredite), a kako bi se to možda kompenziralo, pitali smo. Njihovi odgovori idu u pravcu toga da se niti boje odljeva štednje, niti u kratkom roku misle dizati kamate. Gotovo su i očekivani, s obzirom da je i do sada kamata bila gotovo na nuli, a inflatorni pritisci postoje već neko vrijeme pa, ne da građani nisu povlačili štednju iz banaka, nego je ona još i rasla. Ni veći »poguranac« u negativni teritorij, koji bi se možda mogao dogoditi, čini se da ih previše ne brine. Štoviše, očekuju daljnji priljev štednje, iako neke banke u prvi plan guraju i druge štedno-investicijske proizvode ostalih članica svojih grupa, fondove i slično, za one klijente koji valjda ipak nisu spremni, uz ovakve kamate, još i tolerirati rastuću inflaciju.

Depoziti »po viđenju«

Iz OTP banke poručuju da ne očekuju rast kamatnih stopa u Hrvatskoj u idućih godinu dana.
– S obzirom da je visina kamatnih stopa u Hrvatskoj uvjetovana monetarnom politikom HNB-a i ECB-a, a u svjetlu činjenice da monetarne vlasti najavljuju produženo razdoblje ekspanzivne monetarne politike, ne očekujemo rast kamatnih stopa u Hrvatskoj u idućih godinu dana. Bez obzira na niske kamatne stope, evidentan je porast štednje stanovništva uslijed činjenice da su depoziti u bankama i nadalje najsigurniji oblik štednje, ističu u OTP-u.

Iz Erstea su poslali komentar Alena Kovača, njihovog glavnog ekonomista.
– Karakter inflatornih pritisaka ne sugerira u kratkom roku zaoštravanje monetarnih politika globalnih centralnih banaka, poglavito ECB-a, i podizanje kamatnih stopa. S druge strane, na strani depozitne aktivnosti bilježimo stabilan trend rasta, te kada uzmemo u obzir i izrazito visoku likvidnost bankarskog sektora, također ne vidimo u kratkom roku promjenu trenda kamatnih stopa, kako na aktivnoj, tako i na pasivnoj strani, kao izglednu, ističe Kovač ovom prilikom.

Na naš je upit odgovorila i Raiffeisen banka. Kažu između ostalog da »s obzirom na nisku razinu kamatnih stopa na oročene depozite, te malu razliku u odnosu na kamatnu stopu po transakcijskim računima (a vista sredstva) i nadalje očekuju nastavak trenda promjene strukture depozitnog portfelja stanovništva u korist a vista sredstava, koja sada čine dvije trećine depozitnog portfelja stanovništva u RBA«.

– Ne planiramo povećanje kamatnih stopa na oročene depozite. Našim klijentima nudimo mogućnost ulaganja u alternativne štedno-ulagačke proizvode, koji omogućavaju ostvarenje većih prinosa na uloženu imovinu, ističu u RBA te spominju svoje investicijske fondove, dobrovoljnu mirovinsku štednja te životna i neživotna osiguranja.

Cijene skočile

Inače, o rastućoj inflaciji nedavno je govorio i guverner HNB-a Boris Vujčić koji misli da problem ne bi bila niti godišnja stopa do 3 posto, kada bi na tome ostalo, odnosno kada se ne bi raspirila dodatna inflatorna očekivanja. Svi se u biti nadaju da je ovo jednokratni učinak, izazvan povećanjem ulaznih troškova, energenata, hrane, itd. (inflacija troškova), na kojeg se neće nakalemiti i inflacija izazvana rastom potražnje. Inače, godišnja stopa inflacije u svibnju u Hrvatskoj je iznosila 2,1 posto, kao i mjesec ranije, što su razine negdje iz kolovoza 2018.

Nominalne kamatne stope su na depozite po viđenju jedva iznad nule, a na oročene se kreću do oko pola postotnog boda, ovisno o valuti, roku oročenja, banci, no sve je to i dalje »sitno«. Štednja građana je pak snažno rasla i u koronakrizi, a nastavila je svoj godišnji rast i u 2021., po stopi od oko 6 posto. Prema podacima Eurostata, inflacija je u EU-u i eurozoni općenito dosegnula u svibnju najvišu razinu u dvije i pol godine, a u Hrvatskoj, pokazalo je izvješće, cijene su porasle najsnažnije od ulaska u Europsku uniju.