Smanjenje ukupne dobiti banaka u prošloj godini za 6,1 posto u odnosu na 2024. bilo je očekivano i najavljivano, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) i dodaju da je ono prije svega povezano sa smanjenjem kamatnih stopa u eurosustavu, što je utjecalo na smanjenje kamatnih prihoda banaka, osobito po osnovi držanja viškova likvidnih sredstava kod središnje banke. I u Hrvatskoj narodnoj banci navode da je do pada dobiti banaka došlo zbog smanjenja neto kamatnih prihoda, uz istodobni rast operativnih troškova.

Kreditna aktivnost

– Smanjenje neto kamatnih prihoda odražava znatno niže prihode koje su banke ostvarile od rezervi kod središnje banke. To je smanjenje povezano sa smanjenjem kamatne stope na novčani depozit kod središnje banke, iako se osjetno smanjio i iznos rezervi, što je povezano s produbljivanjem manjka na tekućem i kapitalnom računu, kao i ulaganjima financijskog sektora u inozemne obveznice, kako banaka, tako i mirovinskih i investicijskih fondova, odgovorili su iz HNB-a na naš upit.

U udruzi banaka napominju da su istodobno prisutni i određeni troškovni pritisci povezani s kretanjima na tržištu rada, ali i rastom troškova dobavljača i drugih operativnih troškova.

– Primjerice, posljednjih godina kontinuirano rastu troškovi poštanskih usluga, koje banke koriste za dostavu zakonom propisanih obavijesti klijentima. Uz to, rastu i troškovi različitih dobavljača te IT i drugih usluga potrebnih za svakodnevno poslovanje banaka. Dodatni pritisci proizlaze i iz regulatornog okvira, odnosno iz rasta troškova povezanih s regulatornim zahtjevima i nadzorom kreditnih institucija, odgovorili su iz HUB-a na naš upit.

Udruga banaka ne očekuje da bi spomenuto smanjenje dobiti moglo imati značajniji utjecaj na poslovanje banaka u Hrvatskoj i pritom ističu da je bankarski sustav i dalje stabilan, dobro kapitaliziran i likvidan, što omogućuje nastavak urednog kreditiranja gospodarstva i stanovništva.

– Prema posljednjim raspoloživim podacima, kreditna aktivnost i dalje raste relativno snažnim tempom. Primjerice, kod stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita godišnje stope rasta i dalje su oko 15 posto, dok kreditiranje poduzeća također bilježi dvoznamenkasti rast, navode u HUB-u i dodaju da je u razdoblju izraženijih geopolitičkih i gospodarskih neizvjesnosti posebno važno očuvati stabilnost bankarskog sustava, jer stabilne i dobro kapitalizirane banke omogućuju kontinuitet financiranja gospodarstva i otpornost financijskog sustava u cjelini, podsjećaju u udruzi banaka.

Mjere ograničavanja

Podsjetimo, prema zadnjim podacima HNB-a, banke su lani ostvarile ukupnu dobit od 1,4 milijarde eura, što je za 6,1 posto manje nego na kraju 2024. Istodobno su banke povećale imovinu za 8,3 posto i iznosila je 91,1 milijardu eura, pri čemu se imovina povećala kod većine kreditnih institucija, dok je broj kreditnih institucija (20) ostao nepromijenjen u odnosu na godinu prije. U usporedbi s krajem 2024. godine, povećali su se ukupni krediti i predujmovi za 700 milijuna eura ili za 1,1 posto. Udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima na kraju 2025. malo se smanjio u usporedbi s krajem 2024. i iznosio je 2,3 posto. Mjere ograničavanja kreditiranja potrošača, uvedene prvog srpnja prošle godine, polučile su učinak već u prvim mjesecima primjene jer je već u drugoj polovici prošle godine došlo do usporavanja rasta potrošačkih kredita, kojih je bilo za 22 posto manje nego u istom razdoblju godinu prije.