Očigledna je činjenica da se Hrvatska i njeni istočni susjedi kontinuirano i ubrzano naoružavaju. Naravno, Hrvatska to čini kao članica NATO-a saveza koja namjerava do 2030. početi izdvajati 3,5 posto BDP-a za obranu i naoružanje, te dodatnih 1,5 posto za neizravne troškove vezane za podizanje vojne sposobnosti kao što je prometna infrastruktura ili sprječavanje eventualnih hibridnih napada.

Uznemireni Vučić

Prije nekoliko tjedna Hrvatska je Europskoj komisiji poslala Inicijalni iskaz interesa za korištenje povoljnih kredita kroz novi instrument na razini EU-a (SAFE), a koji bi trebao biti ukupno težak 150 milijardi eura.

Kamate bi trebale biti jako povoljne zbog toga jer će se za taj novac na financijskim tržištima zadužiti EU, a ne zemlje članice pojedinačno. Time će Hrvatska dobiti dodatni poticaj za razvijanje svojih obrambenih sposobnosti.

Međutim, ni susjedne zemlje ne zaostaju previše u jačanju svojih vojnih snaga. Posebno je tu aktivna Srbija koja će 20. rujna pokazati što je u zadnjih nekoliko godina nabavila od naoružanja na raznim stranama.

Tako da će to biti prilika za sve vojne analitičare da usporede naoružanje s kojim raspolaže Srbija s onim koje je krajem srpnja pokazala Hrvatska na vojnom mimohodu održanom povodom 30. godišnjice vojno redarstvene akcije Oluja.

Kao i svaki puta početkom kolovoza akcija Oluja predmet je velikih prijepora između Srbije i Hrvatske, a mimohod Hrvatske vojske samo je dodatno pojačao napetosti.

Tako je predsjednik Srbije još prije nekoliko tjedana najavio održavanje vojne parade u Beogradu 20. rujna koja će, kako je rekao, biti najveća u ovom dijelu Europe.

– Oni kada govore o Srbima kažu, ponovo ćete na traktore. Kao oni su jako hrabri i jaki, a mi slabi. Samo zaboravljaju reći da su Oluju izveli u trenutku kada je Srbija bila najslabija i da su to izveli u trenutku kada smo bili potpuno razjedinjeni.

I da su to izveli uz podršku SAD-a najjače svjetske sile. A ja vam danas kažem: »Mi smo sami.« Trudit ćemo se da razvijamo prijateljstva. Ali vjerujemo sebi.

Čuvat ćemo mir i stabilnost, ali ćemo biti dovoljno sposobni da svoju zemlju obranimo puno bolje nego prije 26 ili 30 i nešto godina.

Srbija nije šaka zobi da je svaka vrana pozoba. Srbija snaži i jača. I već 20. rujna ćete u Beogradu moći vidjeti kakvu ste narodnu armiju stvorili.

Nikome ne prijetimo. Ta naša vojska neće nikoga napasti, ali ćete vidjeti što smo napravili u nekoliko prethodnih godina, rekao je Vučić prije dva dana u Srijemskim Karlovcima na državnoj komemoraciji povodom 30. godišnjice Oluje.

Pitanje Kosova

Osim što i Srbija i Hrvatska pojačano nabavljaju naoružanje, obje su tijekom ove godine sklopile neformalne i konkretno još uvijek nerealizirane vojne saveze.

Tako se Srbija kroz napise svojih vodećih državnih medija pohvalila da su početkom travnja u Beogradu ministri obrane Mađarske i Srbije Kristof Szalay-Bobrovniczky i Bratislav Gašić potpisali neku vrstu vojnog sporazuma.

Samo dan kasnije predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je ulazak manjeg BiH entiteta u taj »novi vojni savez«. Srpski mediji su taj događaj predstavili kao reakciju na par mjeseci ranije potpisani neformalni vojni sporazum NATO članica Hrvatske i Albanije, te Kosova kojeg službeni Beograd smatra dijelom svog teritorija.

Srbiju je bilo posebno zasmetalo to što je taj sporazum potpisan bez ikakvih konzultacija s njima. Srbija je s Francuskom dogovorila nabavu novih borbenih zrakoplova Rafale za što će izdvojiti više od tri milijarde eura. Hrvatska je svojih rabljenih 12 Rafalea kupila za oko 1,2 milijarde eura.

BiH i veze s Teheranom

Naoružava se i BiH preko suradnje s Turskom i donedavno Iranom. Kontroverzni ministar obrane BiH Zukan Helez nedavno je otkrio i na koji način namjerava nabaviti najmodernije vojne zrakoplove, a da za njih ne izdvaja milijarde eura kao njena dva susjeda.

– Hrvati i Srbi uvoze Rafale. Mi možemo dogovoriti s određenom državom, neću govoriti kojom, za naše potrebe. Mi smo poslali da se naši piloti obuče za najmodernije zrakoplove.

Naši piloti iz BiH otišli su u Tursku. I onda vi iznajmite zrakoplov. On leti iz Turske do BiH 17 minuta. On istrese teret ovdje, a vi to platite.

To je daleko jeftinije nego održavati jedan zrakoplov koji mora imati letove unutar te države u kojoj se mora održavati. Jeftinije je za potrebe, ne daj bože, platiti. Imate pilota i stavite vašu zastavu na zrakoplov, rekao je Helez.

On je samo par dana prije rata Izraela i Irana najavio vojnu suradnju BiH i Teherana. Dan kasnije morao se zbog toga ispričati zapadnim saveznicima BiH.