Branko Bačić / Foto: Davor Kovačević
Resorni ministar i potpredsjednik vlade kaže da uopće ne razmišlja ni o trećem čitanju ni o povlačenju cijelog zakonskog paketa iz Sabora jer misli da predložena rješenja štite prostor i uređuju ga. Struka od komora arhitekata do akademika ne slaže se s HDZ-ovom ministrom a oporba priprema prosvjede
povezane vijesti
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić poručio je u petak oporbi kako ga ne brinu mogući prosvjedi te da dobro pročitaju zakone o prostornom uređenju i gradnji jer su, tvrdi, odlični.
Set zakona kojim se uređuje prostor i gradnja na plenarnoj sjednici bit će u srijedu, 10. prosinca, rekao je Bačić dodajući da uopće ne razmišlja ni o trećem čitanju ni o povlačenju cijelog zakonskog paketa jer misli da su predložena zakonska rješenja odlična, da štite prostor i uređuju ga, te da će zakoni biti izglasani i krenuti s primjenom od 1. siječnja iduće godine.
Komentirao je i moguće prosvjede koje je najavila oporba.
“Ne brinu me prosvjedi jer sam uvjeren da su zakoni u interesu hrvatskih građana. Zato smo ih na ovaj način i pisali. Oni će živote građana učiniti boljim jer će ishođenje dozvola za gradnju biti brže, kvalitetnije čuvamo prostor koji je, uz njih, najvrjedniji resurs u Hrvatskoj”, poručio je Bačić.
Čak i HAZU protiv triju zakona
Na pitanje kako komentira HAZU-ovo priopćenje odgovorio je da je legitimno pravo akademika Nikole Bašića da iznese svoj stav i da su ga kontaktirali u nekoliko navrata tijekom pisanja zakona. Dvije njegove primjedbe uvrštene su u zakon.
“Uvažavam njegova mišljenja i stavove. Mislim da je doista čovjek koji je značajno pridonio kvaliteti arhitekture i urbanizma u Hrvatskoj, ali smo mi danas u jednoj drugoj poziciji kada moramo voditi računa da štiteći prostor doprinosimo i da taj prostor bude podloga gospodarskom razvoju Hrvatske”, rekao je ministar.
I Hrvatska komora arhitekata (HKA) nezadovoljna
Osvrnuo se i na kritike Hrvatske komore arhitekata (HKA) poručivši da su gotovo u cijelosti uveli u zakon njihova načela. Jedino oko čega se razilaze jest oko provedbenih planova.
“Projekti od državnog značaja rješavaju se putem građevinskih dozvola koje će se temeljiti na državnom planu prostornog razvoja, projekti od županijskog značaja na temelju prostornog plana županije i građevinskih dozvola koje će na osnovu njega izdavati, a da se svi ostali projekti u RH temelje na prostornim planovima jedinica lokalne samouprave”, rekao je Bačić.
Što se tiče prigovora oporbe da tri godine nisu dovoljne da se naprave urbanistički planovi uređenja i da se time otvara put privatnim investitorima da grade tako da će se izravno obratiti Ministarstvu, kao i da sama država nije bila sposobna u 10 godina donijeti svoje prostorne planove, Bačić je rekao da je to kao da se uspoređuje “space shuttle i motokultivator.”
“Za donijeti urbanistički plan uređenja treba 18 mjeseci, ali i to je bogohuljenje”, tvrdi ministar.
Urbane komasacije nema bez jedinica lokalne samouprave
Komentirao je i urbanu komasaciju koja je također izazvala velike kritike kod oporbe. Rekao je da urbane komasacije nema bez jedinica lokalne samouprave.
“Nema privatnika koji će imati komasaciju ako ona nije određena urbanim planom uređenja, a taj plan donose jedinice lokalne samouprave. Ako on nije precizan onda se radi urbanistički projekt koji će detaljno iscrtati građevinske parcele i onda će se temeljem toga matematikom i geometrijom izmjeriti koju ste površinu imali koja sada ulazi u komasaciju. Oporba širi dezinformacije i buni se za onih 51 posto vlasnika koji žele komasaciju, imaju pravo to tražiti, ali neće oni odlučiti kakva će biti komasacija nego jedinica lokalne samouprave zajedno s državom”, istaknuo je Bačić.
Rekao je i da se urbanistički projekt može realizirati samo za priuštivo stanovanje, objekte javne namjene i urbanu komasaciju, ništa privatno. Cilj je bio skratiti proceduru kojim se jednim prostornim planskim dokumentom obuhvaćaju tri procesa: proces studije utjecaja na okoliš, proces izrade urbanističkog plana uređenja i proces ishođenja lokacijske dozvole.
Osvrnuo se i na Zakon o priuštivom stanovanju koji je u javnom savjetovanju i poručio da priuštivog stanovanja nema ako nije u pitanju javni investitor. Plan je da se izgradi 10 i pol tisuća stanova do 2030. godine. Ako ne donesemo zakone, nema ni priuštivog stanovanja, poručio je Bačić.