LUKA – Iako ideja o izgradnji zrakoplovnog pristaništa na Dugom otoku postoji već nekoliko desetljeća te je predviđena u prostornim planovima Zadarske županije i Općine Sali, tek upornost dugogodišnjeg vikendaša na tom otoku, menadžera iz Austrije koji je za dio poslova uložio i vlastiti novac i vrijeme, potaknula je da se ovaj zanimljiv projekt pokrene s mrtve točke. Općina je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije podnijela zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, uz elaborat zaštite okoliša koji je izradila tvrtka Ant iz Zagreba.

Zrakoplovno pristanište s uzletno-sletnom stazom bez kolničke konstrukcije duljine 680 metara planira se graditi na zemljištu u vlasništvu Općine nedaleko mjesta Luka. Osnovna namjena aerodroma bit će prihvat i otprema zrakoplova najveće dopuštene mase do 2.730 kg s najviše šest putničkih sjedala. Podloge za izradu elaborata su grafički prikazi zračne luke i Opis planiranog zahvata koji je izradila tvrtka Beginning iz Zagreba.

Aktivni pilot

– Werner Schoissengeier, državljanin Austrije i njegova supruga, Hrvatica iz Zagreba, imaju kuću za odmor u Brbinju. Radi se o menadžeru u jednoj austrijskoj tvrtki koja se bavi elektrotehnikom, strojarstvom i automatizacijom, a koji je aktivni pilot manjih putničkih zrakoplova. Prvi put su u moj ured došli prije 15-ak godina, rekli su mi da je Schoissengeier pilot i pitali su me ima li nade da se na Dugom otoku napravi zračna luka, kaže nam načelnik Općine Zoran Morović.

Foto O. Sali

Dodaje kako je ovom Austrijancu odgovorio da se zračna luka nalazi u prostornim planovima već nekoliko desetljeća i to na području bivše vojne baze na Veloj Straži.

– Pojasnio sam mu kako spomenuto zemljište ima puno vlasnika i da se ovaj projekt tamo neće moći realizirati. Schoissengeier bi potom periodički naletio u moj ured kako bi me pitao ima li što od tog projekta, pa smo tako prije pet, šest godina zajedno sjeli i proučili kartu otoka te smo na području gdje je Dugi otok prilično ravan našli lokaciju ispod državne ceste koja je u vlasništvu Općine. Schoissengeier je onda otišao na lice mjesta, pogledao taj teren i rekao kako bi ta lokacija bila u redu. Onda smo u županijskom Prostornom planu promijenili lokaciju za izgradnju zračne luke. Rekao sam mu kako sad trebamo čekati natječaje ili javne pozive za novac iz EU fondova kako bi, ako se ukaže prigoda, kandidirali ovaj naš projekt. Koliko smo upoznati trenutačno ne postoje natječaji ili javni pozivi na koje se može kandidirati ovakav projekt, napominje Morović.

Otkriva i kako mu je Schoissengeier tada rekao kako se njihova tvrtka bavi projektiranjem te je pitao može li ovaj projekt besplatno projektirati za Općinu, na što su pristali te im je ta tvrtka izradila projekt. Čak su dali nekim njihovim suradnicima da naprave još neke dokumente potrebne za projekt.

– Htio bih naglasiti kako ovaj projekt nije na popisu prioriteta Općine, budući da bi ga, da je prioritet, već financirali. U skladu s takvim određenjem ovog projekta prema njemu se i ponašamo. S druge strane je dobro sve što se na otoku događa, osobito infrastrukturne stvari. Ovaj projekt neće biti revolucionaran, ali bilo kakav oblik prometne povezanosti otoka dobro dođe, osobito ako se to financira iz EU fondova, ističe načelnik Sali.

Bez čvrstih objekata

Buduće zrakoplovno pristanište prostirat će se na šest hektara na području nedaleko naselja Luka. Zahvat je planiran na pretežito ravnom terenu na kojem prevladava stanište bjelogorične makije, a koji teren se nalazi na oko 100 metara nadmorske visine. U blizini prolazi državna cesta D106 na koju će se izvesti kolni i pješački priključak planiranog aerodroma i to na mjestu postojećeg autobusnog ugibališta.

Zrakoplovno pristanište će sadržavati uzletno-sletnu stazu, internu prometnicu za osobna i interventna vozila, parkirališnu površinu za osobna vozila, parkirališnu površinu za naviše osam aviona istovremeno te dva montažna kontejnera za pohranu alata i opreme za aerodrom i uredske prostorije za pripremu administrativnih poslova pilota prije leta.

Planira se postavljanje fotonaponskih panela s baterijom na kontejnere kako bi se, za potrebe uredskog prostora osigurala minimalno potrebna količina električne energije. Kako na području obuhvata zahvata ne postoji izvedena javna mreža vodovoda i odvodnje, u sklopu zahvata planira se postavljanje privremenog kemijskog zahoda. Ako se u budućnosti izvede javna mreža vodovoda i odvodnje u široj zoni, na koju će postojati mogućnost priključka na ovoj čestici, izvest će se fiksni objekt sanitarnog čvora za potrebe pilota.

Planirano vrijeme mogućeg korištenja aerodroma je preko dana, u periodu dnevne osvijetljenosti, dok se u večernjim i noćnim satima neće moći koristiti zrakoplovno pristanište, odnosno uzletno-sletnu stazu. Nije planirano osiguravanje osvjetljenja na stazi. Zahvat ne sadrži spremnike za gorivo ni crpke za punjenje aviona, kao ni fiksne objekte ili hangare.

Planirana učestalost korištenja zrakoplovnog pristaništa je vrlo rijetko, u sezoni oko dva slijetanja/polijetanja dnevno, a izvan sezone jedno slijetanje/polijetanje tjedno.