Kompanija će novac uložiti u novu tvornicu lijekova u saveznoj državi Virginiji i u proširenje kapaciteta za istraživanje i razvoj i za proizvodnju staničnih terapija u Marylandu, Massachusettsu, Kaliforniji, Indiani i Teksasu, stoji u priopćenju.

Namjeravaju istodobno obnoviti američku opskrbnu mrežu za klinička ispitivanja i podržati kontinuirana ulaganja u inovativne lijekove.

Proširenje kapaciteta u SAD‑u pomoći će britansko-švedskom divu da ostvari planirani godišnji prihod od 80 milijardi dolara do 2030., od čega bi polovina trebala dolaziti iz SAD‑a, navodi se u priopćenju.

Lani su u SAD-u ostvarili 40 posto ukupnog godišnjeg prihoda.

Američko tržište lijekova vrijedno je 635 milijardi dolara i najveće je na svijetu. AstraZeneca uvrstila ga je na prvo mjesto prioriteta i prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću u siječnju ove godine.

Trump je već na samom početku novog mandata zaprijetio carinama na uvoz lijekova kako bi potaknuo domaću proizvodnju. U dosadašnjim trgovinskim razmiricama farmaceutski sektor bio je izuzet iz takvih mjera.

Američki predsjednik traži od farmaceutskih kompanija da ne uvoze aktivne sastojke ni gotove proizvode već da lijekove koje prodaju na američkom tržištu u većoj mjeri proizvode u SAD‑u. I njihove cijene trebale bi se po Trumpovim riječima spustiti na razinu koju plaćaju druge zemlje.

Izvršni direktor AstraZenece Pascal Soriot rekao je pak u Washingtonu prilikom najave ulaganja da bi cijene lijekova trebale porasti u drugim zemljama kako bi se izjednačile s onima u SAD-u jer bi time, kako je ustvrdio, porastao i njihov doprinos u troškovima istraživanja i razvoja.

“Sjedinjene Američke Države ne mogu snositi troškove istraživanja i razvoja za cijeli svijet”, rekao je Soriot.

Najavljeno ulaganje AstraZenece u SAD-u nadovezalo se na objave drugih farmaceutskih tvrtki. Švicarski Roche najavio je u travnju da će u SAD uložiti 50 milijardi dolara, a slične iznose planiraju utrošiti i Eli Lilly & Co, Johnson & Johnson, Novartis i Sanofi, napominje Reuters.