Reuters
“Potvrdili smo svi, praktički jednoglasno i složili se da do 2032. moramo dostići 3,5 posto plus jedan i pol posto koji će biti usmjereni za obranu i sigurnost”, rekao je Anušić
povezane vijesti
BRUXELLES – Države članice NATO-a slažu se oko povećanja izdvajanja za obranu na ukupno pet posto BDP-a do 2032., izjavio je u četvrtak hrvatski ministar obrane Ivan Anušćić, dodajući da će hrvatski prioriteti za jačanje obrane biti među ostalim kibernetička sigurnost, radarski sustavi i protuzračni sustavi srednjeg dometa.
“Potvrdili smo svi, praktički jednoglasno i složili se da do 2032. moramo dostići 3,5 posto plus jedan i pol posto koji će biti usmjereni za obranu i sigurnost”, rekao je Anušić nakon zadnjeg ministarskog sastanka prije samita NATO-a koji će se održati u Haagu 24. i 25. lipnja.
Na čisto vojne izdatke išlo bi 3,5 posto, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane sa sigurnošću u širem smislu, poput zaštite granica, kibernetičke sigurnosti, infrastrukture kako bi se povećala vojna mobilnost.
Anušić je dodao da su Sjedinjene Države kao najvažniji saveznik rekle na ovom sastanku da svoju pozornost preusmjeravaju na Indo-Pacific i da zato Europa mora ojačati svoje obrambene sposobnosti i financirati vlastitu obranu.
“To naravno ne znači njihovo napuštanje Europe, nego jednostavno preusmjeravanje fokusa na Indo-Pacifik. Stoga jednostavno moramo biti spremni na ono što nam sutra donosi”, rekao je potpredsjednik vlade i ministar obrane.
Na pitanje koji će biti hrvatski prioriteti u jačanju obrambenih sposobnosti, Anušić je rekao da su to kibernetička sigurnost, zaštita od kibernetičkih i hibridnih napada, radarski sustavi, protuzračni sustavi srednjeg dometa, topništvo, haubice i “sve ono što je već javno komuniciralo ministarstvo obrane, ono što je u fazi nabave”.
Dodao je da Hrvatska ima ozbiljnu proizvodnju malih borbenih dronova, koju još može dodatno povećati.
“I danas sam ponovio u svom izlaganju da je Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu unutar Europske unije, pa možemo reći unutar NATO-a, u proizvodnji malih borbenih dronova, koje bi Hrvatska mogla proizvoditi u ozbiljnim količinama i gdje bi mogli zadovoljiti potrebe Europske unije i NATO-a”, rekao je Anušić.
Države članice NATO-a složili se oko novih ambicioznih ciljeva o jačanju obrambenih sposobnosti, uključujući zračnu obranu, zrakoplove, tenkove, dronove, logistiku, izjavio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nakon završetka sastanka ministara obrane Sjevernoatlantskog saveza.
“Ti ciljevi točno opisuju u koje sposobnosti saveznici trebaju ulagati u nadolazećim godinama. Protuzračna obrana, borbeni zrakoplovi, tenkovi, dronovi, osoblje, logistika i još mnogo toga. Sve je to potrebno kako bi naše odvraćanje i obrana bili snažni kako bismo jamčili sigurnost za naših milijardu ljudi”, rekao je Rutte na završnoj konferenciji za novinare.
Rutte je najavio da će na samitu Saveza potkraj ovoga mjeseca predložiti investicijski plan koji bi iznosio ukupno 5 posto BDP-a za ulaganja o obrambene sposobnosti, od čega 3,5 posto BDP-a za temeljna vojna ulaganja, a 1,5 posto za druga područja povezana s obranom, poput infrastrukture, industrije, itd.
Glavni tajnik je istaknuo da postoji “široka potpora” znatnom povećanju izdvajanja za obranu. Također je rekao da će NATO ostati “nuklearni savez sve dok postoji nuklearno oružje.
