Laburistička stranka Norveške, koju predvodi premijer Jonas Gahr Støre danas je proglasila pobjedu na općim izborima održanim u ponedjeljak, nakon što je većina glasova prebrojana i centrističko-lijevi blok ostvario tijesnu, ali jasnu prednost nad desničarskim partijama, piše portal RFE/ Radio Slobodna Europa.

U Oslu je u ponedjeljak navečer zavladalo oduševljenje među pristalicama Laburističke stranke, koje su slavile nakon napete kampanje u kojoj je ključna tema bila porez na bogatstvo implementiran još u 19. stoljeću.

Obraćajući se okupljenima, premijer Gahr Støre zahvalio se svojim pristalicama i rekao da rezultati pokazuju kako socijaldemokratske partije mogu pobijediti na izborima, uprkos rastu desničarskih snaga širom Europe, prenosi televizija VG. Støre je norveški laburistički premijer od 2021. godine čija je stranka ponovno zadobila povjerenje norveških građana.

Ranije te večeri, predsjednica Konzervativne stranke Erna Solberg ispričala se zbog lošeg izbornog rezultata, jer je njezina stranka spala na treće mjesto iza desničarske populističke Napredne partije, koja je ostvarila najbolji rezultat u nacionalnim izborima do sada. Populisti su osvojili 48 mandata duplo više od konzervativaca.  Liderica Napredne partije Sylvi Listhaug bila je zadovoljna rezultatom, ali je upozorila na “četiri teške godine koje dolaze za ljude i privredu”.

Lijeva koalicija

Oko 4,3 milijuna građana Norveške imalo je pravo glasa za novi parlament od 169 članova (Storting). Centrističko-lijeve partije osvojile su nešto više od 85 mandata, što je dovoljno za formiranje većine. Prema posljednjim izvještajima Laburisti su samostalno osvojili 53 mjesta u parlamentu, Lijevi socijalisti 9, a isto toliko Zeleni te Ljevica. Centristi su osvojili 7 mandata.

Screenshot / Norveško izborno povjerenstvo / Guardian

Konačni rezultati se očekuju kasnije tokom dana nakon čega slijede tjedni pregovora o formiranju koalicije i raspodjeli ministarskih pozicija, prije nego što kralj Harald može imenovati novu vladu.

Rezultati izbora ne bi trebali značajno utjecati na vanjsku politiku Norveške. Zemlja je čvrst član NATO-a i snažan podržavatelj Ukrajine u njenoj obrani od Rusije, s kojom dijeli granicu na sjeveru. Norveška nije članica EU, ali ima bliske ekonomske veze s blokom od 27 zemalja.

Oslo, glavni grad Norveške / Foto: Pexels / Elisa Bates

Jedna od najbogatijih zemalja svijeta

Norveška je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, s velikim naftnim i plinskim rezervama, izdašnim sustavom socijalne zaštite i jednim od najvećih državnih investicijskih fondova na svijetu. Prema MMF-u, BDP po glavi stanovnika je šesti najveći na svijetu — jedno mjesto iznad SAD-a. Također je jedna od najravnopravnijih zemalja, s puno pravednijom raspodjelom bogatstva nego većina drugih država.

Laburisti su se zalagali za očuvanje poreza na bogatstvo, koji postoji od 1892. godine — do 1,1 posto na imovinu i dionice vrijedne više od 1,76 milijuna kruna (oko 176.000 dolara), uz razne olakšice. Tvrdili su da bi ukidanje tog poreza koštalo državu 34 milijarde kruna (3,3 milijarde dolara) godišnje. Konzervativci žele smanjenje tog poreza, dok desničarsko-populistička partija Sylvi Listhaug traži njegovo potpuno ukidanje, uz strožiju kontrolu imigracije, navodi RFE.

Na desnici “trumpizacija”

Na desnici je došlo do porasta podrške populističkoj Naprednoj stranci,  posebno među mladim muškim biračima, trendu koji su neki opisali neki kao “Magafikacija” norveške politike, aluzijom na slogan MAGA (Make America Great Again) podrške neokonzervativnom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, primijećuje u analizi britanski The Guardian. Također se raspravljalo o tome da njezina čelnica, Sylvi Listhaug, postane premijerka u slučaju pobjede desnice.

No, rezultati sugeriraju da će 65-godišnji laburistički premijer Støre ostati na dužnosti, a bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, za kojeg se smatra da je posljednjih mjeseci pružio značajan poticaj laburistima postati norveški ministar financija.

No, oštre kritike zbog vladinog postupanja s ulaganjem norveškog naftnog fonda u Izrael, moglo bi doprinijeti složenim pregovorima s manjim lijevim strankama o formiranju vlade.

Gaute Børstad Skjervø, vođa AUF-a, Laburističke stranke mladih i podmlatka laburista rekao je da je to „povratak stoljeća“ laburista u norvešku politiku, napominjući da je  prije godinu dana stranka bila osuđena na propast. Sada je Støre osigurao reizbor, skidam kapu ovom preokretu, rekao je Børstad Skjervø.

Na norveeškim izborima je sudjelovalo rekordnih 1,9 milijuna glasača. Unatoč rastu podrške desnim populistima,Norveška ostaje u rukama s lijevog centra u odnosu na njezine nordijske susjede, Švedsku i Finsku, koje trenutno vode desne vlade, zaključuje Guardian.