ZAGREB – Hrvatska po godišnjem izvješću Freedom Housea već šestu godinu stagnira u stanju demokracije. Američka organizacija za ljudska prava i političke slobode smatra je polukonsolidiranom demokracijom.

U redovnom godišnjem izvješću “Nacije u tranziciji”, Freedom House šestu godinu zaredom Hrvatskoj daje ocjenu 4.25 od mogućih 7.

Time je svrstava nešto ispod država poput Rumunjske (4.36), Bugarske (4.5) i Poljske (4.54).

Hrvatska po tome pripada polukonsolidiranim demokracijama te je 54 posto demokratska, tvrdi FH.

Freedom House za takve države, koje imaju ocjenu između 4.01 i 5, smatra da imaju visoke standarde u odabiru nacionalnog vodstva, no pokazuju slabosti u obrani političkih prava i građanskih sloboda.

Hrvatska je najbolju ocjenu dobila za civilno društvo (5.25), a najlošije stoji po pitanju korupcije i pravosuđa (oboje 3.50). Izborni proces dobio je ocjenu 5.00, neovisnost medija 3.75, a lokalno demokratsko upravljanje 4.5.

Među hrvatskim susjedima najgore stoji Bosna i Hercegovina s ukupnom ocjenom 3.21 i demokratskim postotkom od 37 posto. BiH iz godine u godinu pada na listi.

Srbija je na 3.79 i 46 posto i također godinama nazaduje. Crnogorci imaju istu ocjenu.

Slovenija je narasla na 5.75 i 79 posto, no Freedom House na više mjesta spominje „neliberalnu“ vlast bivšeg  premijera Janeza Janše, navodeći njegovu retoriku napada na demokratske sustave provjera i ravnoteža te na medije.

Kritizira se i Mađarska za koju se tvrdi da je pod premijerom Viktorom Orbanom u procesu autokratizacije. Freedom House naglašava da se mađarski rezultat najviše srozao, izuzev ruskog. Mađarska ima ocjenu 3.57.

Na listi zemalja u tranziciji najbolju ocjenu ima Estonija (6) s 83 posto demokratičnosti, a najgori je Turkmenistan s ocjenom 1 i postotkom 0.

Srbija je Amerikancima hibridni režim

Srbija, četvrtu godinu za redom, nije svrstana među demokratske zemlje, već u “hibridne  ili tranzicijske režime” u kojima su demokratske institucije krhke, a izazovi u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda “značajni”, pokazuje godišnje izvješće američke organizacije Freedom House (FH).

Kvaliteta demokracije, koja se prema izvješću FH-a “Države u tranziciji 2023.”, mjeri od 1 do 7, ove godine ocijenjena je u Srbiji kao i prošle s 3,79, što je tada bio drugi najveći zabilježeni pad.

Prema tom indeksu, Srbija trenutno dijeli drugo mjesto na zapadnom Balkanu s Crnom Gorom i Albanijom, dok je najbolje rangirana Sjeverna Makedonija, objavio je portal Euroean Western Balkans (EWB).

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se održao na vlasti tako što je sebe postavio kao ključnu osobu za domaću i regionalnu sigurnost, koristeći razne krize koje je sam izazivao kako bi skretao pažnju s toga što njegova vlada preuzima medije i ušutkuje kritičare iz civilnog društva, istaknuo je iz izvješća FH Glas Amerike (VOA).

U dijelu izvješća o Srbiji ukazano je da se oporba poslije bojkota 2020. godine vratila na političku scenu, ali da su predsjedničke i parlamentarne izbore 2022. obilježile neregularnosti, rezultirajući pobjedom Vučića i njegove Srpske napredne stranke.

Kao najkontroverzniji dio aspekta izbora 2022., FH navodi produženi proces utvrđivanja konačnih rezultata parlamentarnih izbora – 93 dana nakon dana održavanja izbora, što je značajno pridonijelo kašnjenju u formiranju parlamenta i vlade.

Također, FH navodi da je nastavljen negativan razvoj slobode medija i u 2022. i da su napadi na novinare u Srbiji i dalje “zabrinjavajući”.

Prema podacima udruge novinara (NUNS), u Srbiji su tijekom godine registrirana 132 slučaja napada na novinare.

U izvješću je ukazano i na nastavak korištenja SLAPP tužbi protiv medija, što “ostaje zabrinjavajuće pitanje”, uz podsjećanje da je samo istraživački portal KRIK u 2022. dobio 11 takvih tužbi.

FH je istaknuo i ulogu nacionalne agencije za elektroničke medije (REM) koju vidi kao “još jedan korak unazad u srpskom problemu s pluralizmom medija i uravnoteženom zastupljenošću političkih aktera”, čime se argumentira ocjena da je REM “zarobljena institucija”.

Ukazano je i na porast euroskepticizma građana Srbije, a dužnosnica FH Alexandra Karppi za to navodi više čimbenika.

“Moramo imati na umu da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić drži kontrolu nad medijima i javnim narativom, što je najvjerojatnije ogroman faktor koji utječe na to razočaranje građana”, rekla je u intervjuu za VOA.

Stvara se ozbiljna prijetnja za slobodu medija u Srbiji, jer je takvim okolnostima “tanka granica između komercijalnih i političkih interesa”.

Karppi je dodala kako i EU može uraditi više da pokaže koliko je koristan proces eurointegracija za građane u svim zemljama kandidatima.

Komentirajući bojazan od moguće polarizacije i podvajanja, u kontekstu masovnih prosvjeda poslije dva masovna ubojstva u školi i okolici Mladenovca, ona je istaknula da je polarizacija trend koji se vidi diljem zapadnog Balkana, ali i u EU-u.

U izvješću je ukazano i na nedostatnu učinkovitost u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, u kojima vlast pojedine procese predstavlja kao dokaze te borbe, dok optuženi članovi kriminalnih bandi na suđenjima govore o svojim vezama s vladajućim strankama.

Ti slučajevi “snažno dokazuju” na to da je borba protiv organiziranog kriminala povezana “s unutarstranačkim sukobima u vladajućoj koaliciji”, navodi se u izvješću FH-a.

Konstatira se da je došlo “do značajnih kašnjenja” u reformama vezanim uz to područje jer “veliki slučajevi korupcije ukazuju na veze između vladinih dužnosnika i organiziranog kriminala”.

Freedom House navodi i da kampanje protiv organizacija civilnog društva i njihovih aktivista ostaju “uobičajene”, a konstatira se da su tijekom 2022. vođeni i sudski sporovi protiv građana koji su sudjelovali na ekološkim prosvjedima protiv rudarenja litija koncem 2021., što su predstavnici civilnog društva opisali kao “sustavne pokušaje da se građani obeshrabre da sudjeluju u budućim prosvjedima”.

U dijelu izvješća o stanju demokratskih institucija, FH navodi kontekst ruske invazije na Ukrajinu i zahtjeve da se Srbija uskladi s europskim sankcijama Rusiji, što srbijanska vlada još nije učinila, premda je Beograd podržao više rezolucija sa članicama EU-a u Općoj skupštini UN-a za osudu ruske invazije.