Rasap redakcije Informativnog programa

Kreativci HRT-a biraju rukovoditelje: Šprajc će voditi IMS?

Siniša Pavić

Možda baš u tome valja tražiti razloge neslužbenoj informaciji o navodnom rasapu redakcije Informativnog programa HTV-a u kojoj malo tko ima volje izvršavati tekuće poslove dok se čeka ustoličenje novog šefa



ZAGREB – Kreativno osoblje HRT-a u ponedjeljak se izjašnjavalo o kandidatima za rukovoditelja Informativnog medijskog servisa HRT-a i kandidatima za glavnog urednika Prvog programa HTV-a. Premda će rezultati izjašnjavanja biti poznati najvjerojatnije u srijedu, a konačan odabir čelnih programskih ljudi obznanjen u petak, neslužbeno se doznaje kako je izlaznost na ovo izjašnjavanje bila mala, daleko manja od one kada su se birala četiri ravnatelja i 20-tak urednika.


Podsjetiti valja kako su u igri za urednika HTV1 Gordana Mrđen i Tomislav Špoljar, dok se za IMS natječu Drago Pilsel, Katja Kušec, Sanja Tumara, Zoran Šprajc i Nikola Kristić. I ako oko čelnog čovjeka HTV1 i ima neke neizvijesnosti, kuloari već znaju da će IMS voditi Zoran Šprajc.


Možda baš u tome valja tražiti razloge neslužbenoj informaciji o navodnom rasapu redakcije Informativnog programa HTV-a u kojoj malo tko ima volje izvršavati tekuće poslove dok se čeka ustoličenje novog šefa. Prisavljem se jučer pronijela vijest da je v.d. urednik Informativnog programa Nikola Kristić čelništvu ponudio ostavku, ali je ista odbijena. Pače, navodno je Kristić želio i odustati od utrke za čelnog čovjeka IMS-a, ali su ga na koncu privoljeli da posao odradi dok se ne izabere čelnik IMS-a. Neslužbenih informacija curilo je jučer još, pa tako i ona da ravnatelj programa HTV-a Goran Rotim mimo Kristića imenuje ljude koji će ovaj tjedan voditi Dnevnik. S HRT-a su sve te kuloarske priče demantirali, potvrdivši tek da se ništa promijeniti neće do petka, odnosno do izbora rukovoditelja IMS-a.


Pokaže li se istinom da je Šprajc odabran, Kristića se, međutim, legitimno da proglasiti žrtvenim janjetom ovih izbora. Jer, dok se Šprajacu gledalo kroz prste kad je privatizirao Dnevnik i oprostio se od gledatelja kako bi se na miru mogao posvetiti lobiranju, Kristić je prihvatio odgovornost i pokušao raditi program, koliko god da je vukao i dobrih i loših poteza. Odabir takve taktike nije mu, čini se, donio dobra. Pokaže li se da su kuloari i opet bili u pravu, bit će izjašnjavanje ‘kreativaca’ još jedno fingiranje demokracije, i opet suvišno, i opet neobvezujuće.