Zarazan ritam

Tko je kriv za twistomaniju? Ovo je priča o pjesmi uz koju svi požele zanjihati bokovima

Sanda Milinković

Foto: iStock

Foto: iStock

"Ja sam napisao ‘The Twist’! Ljudi misle da ju je napisao Chubby, ali u krivu su. Zovu ga i ocem twista, ali on je samo očuh. Ja sam otac. To je moja beba"



The Twist je vjerojatno jedna od najpoznatijih pjesama na svijetu u čijem je zaraznom ritmu rođen istoimeni ples, pokrenuvši šezdesetih godina prošlog stoljeća pravu twistomaniju.


Pjesmu je napisao i prvi izveo američki pjevač i skladatelj Hank Ballard sa svojim pratećim sastavom The Midnighters 1959. godine, a objavljena je na B strani njihova singla »Teardrops on Your Letter«. Pjesma je tada doživjela manji uspjeh i plasirala se na 28. mjesto Billboard ljestvice Hot 100.


Kada je pjesmu godinu dana kasnije izveo Chubby Checker, usput i otplesavši twist, postala je broj jedan na ljestvici. Uspjeh je ponovila i 1962. godine držeći prvo mjesto puna dva tjedna.




Pjesma je gotovo pa zaboravljena sve do 1988. godine, kad je na top ljestvice ponovno diže Chubby Checker uz repere The Fat Boys, lansiravši je na drugo mjesto top ljestvica u Ujedinjenom Kraljevstvu te na prvo mjesto u Njemačkoj.



Hank Ballard, pravim imenom John Henry Kendricks, bio je uspješan glazbenik pedesetih godina, prepoznatljiv po rhythm and blues pjesmama

Plesni hit


»The Twist« je originalno nastao iz glazbenog nasljeđa Afroamerikanaca, odnosno gospela, a Chubby Checker, pravim imenom Ernest Evans, pretvorio ju je u veliki rock and roll plesni hit šezdesetih. Njegova obrada Ballardovog hita omogućila je pjesmi dobar plasman na top ljestvicama pa je »The Twist« postao i prva neblagdanska pjesma kojoj je to pošlo za rukom.


Ballard, pravim imenom John Henry Kendricks, bio je uspješan glazbenik pedesetih godina, prepoznatljiv po rhythm and blues pjesmama te, za to vrijeme, »rizičnim« tekstovima.


Dick Clark, producent i voditelj popularne i utjecajne glazbeno-plesne emisije za tinejdžere »American Bandstand«, smatrao je pjesmu »The Twist« previše sugestivnom za masovnu publiku pa je na njegov nagovor snimljena nova verzija u izvedbi devetnaestogodišnjeg Checkera. Razlog promjene izvođača bio je taj što su devetnaestogodišnjeg Checkera smatrali »mlađim, veselijim i zgodnijim« što bi »bolje rezoniralo s publikom od Ballarda«.


Iako je Ballard potpisan kao autor pjesme, originalno ju je osmislio gospel pjevač i gitarist Joseph »Jo Jo« Wallace, predloživši ideju za tekst »Come on baby, let’s do the twist«, temeljenu na plesu kojeg se sjeća da je izvodila njegova sestra u Sjevernoj Karolini.


Točka u jednoj opereti

Twist je vrsta modernog plesa nastalog u New Yorku početkom 1962. godine, kao točka u jednoj opereti.


Ubrzo je prenesen u Europu gdje je zamijenio rock’n’roll. Iako je s glazbene strane twist vrlo blizak rocku, neke varijacije u ritmičkoj strukturi omogućuju mu da se pretvori u ples s originalnim figurama. Riječ »twist« na engleskom znači »okretati« pa se u skladu s time, ples temelji na njihanju koje proizlazi iz bokova.


Originalno, ples vuče korijene s američkih plantaža gdje su crnački najamni radnici razvili još 1890. godine vrlo sličan ples naziva »wringin ‘and twistin«, čiji se pak korijeni mogu pratiti u zapadnoj Africi stoljećima unatrag.

Dobra zarada


Prije pjesme »The Twist«, istoimeni ples se izvodio tako da su parovi jedno drugo držali kao partnere, ali pjesma je to promijenila u sistem »otvorenog« plesa gdje su ljudi plesali bez fizičkog kontakta. »The Twist« je zaludio Amerikance, uzrokujući pravu plesnu maniju šezdesetih koja je zahvatila različite generacije i klase, od tinejdžera do odraslih i od radničke klase do pripadnika elitnog društva.


Na vrhuncu »twistomanije« 1961. godine, vlasnici njujorškog kluba Peppermint Lounge unajmili su lokalni sastav iz Jerseyja Joey Dee and the Starliters da nastupaju tijekom plesnih večeri. U njihov klub dolazila je tadašnja elita Amerike poput Judy Garland, Johna Waynea, Jackie Kennedy, Shirley MacLaine, Tennesseea Williamsa, Trumana Capotea i zabavljala se plešući twist.


Popularizaciji twista pridonijela je i jedna mala stvar – plastični obruč, odnosno igračka hula hop. Pokreti hula hupa identični su onima u plesu.


Dobro su zaradile brojne izdavačke kuće koje su odlučile lansirati pjesmu, a Chubby Checker kojeg je gurala Cameo Parkway zajedno s Dickom Clarkom, objavila je »Let’s Twist Again« 1961. i »Slow Twistin’« 1962. godine u duetu s Dee Dee Sharp (pravim imenom Dione LaRue).


Ballard je 1988. godine, u vrijeme kada se pjesma ponovno ustoličila na top listama, u jednoj holivudskoj zalogajnici davao intervju novinaru LA Timesa.



Chubby Checker, pravim imenom Ernest Evans, »The Twist« je pretvorio u veliki rock and roll plesni hit šezdesetih

Otac i očuh


Kada je pjesma krenula na radiju, tada pedesetdvogodišnji Ballard zaplesao je u ritmu na stolici.


– Ja sam je napisao! Ja sam napisao ‘The Twist’! Ljudi misle da ju je napisao Chubby, ali u krivu su. Zovu ga i ocem twista, ali on je samo očuh. Ja sam otac. To je moja beba, kazao je.


Novinaru je uz osmijeh otkrio i da nije ogorčen zbog toga.


– Godinama sam prijatelj sa Chubbyjem. Bez njega i Dicka Clarka, ‘The Twist’ nikada ne bi postao toliko uspješan, dodaje.


Kada je 1958. godine Ballard pjesmu napisao, osim manjeg komešanja na crnom tržištu, pjesma nije bila nešto što bi pop radijske stanice tih dana puštale u eter.


– Originalno je imala drukčiju melodiju i osjećaj. Ali, nisam je mogao dati dalje. Promijenio sam tekst, ali moja izdavačka kompanija još nije bila zadovoljna pa su je stavili na B stranu singla, objašnjava Ballard.


Ali, Clark je ipak imao sluha. Kada je čuo originalnu verziju koji nije htio pustiti u emisiji, održao je audiciju za pjevače koji bi snimili novu i »pjevniju« verziju. I odabir je pao na Ernesta Evansa, odnosno Chubbyja Checkera.


– Odabran je zbog toga što je bio najbliži mom zvuku. Pobijedio me mojim vlastitim zvukom. Nikada se nisam previše brinuo oko toga, unatoč tome što ljudi govore. Da jesam, do sada bi me već izjeo bijes, priznao je Ballard.


Do posljednjeg daha pjevao i nastupao

Ballard je 1990. godine primljen u Kuću slavnih (Rock ‘n’ Roll Hall Of Fame), a gotovo do posljednjeg daha je pjevao i nastupao, često se pojavljujući s veteranima na jazz festivalima. Pjesmu »Work With Me Annie« publici bi predstavio riječima: »Ovo je razlog zašto su me vaši roditelji nazivali prljavim starcem«. Glazbenik i kantautor preminuo je 2003. godine u 66. godini od raka grla.