Brigitte Bardot, francuska glumica i pjevačica koja je postala međunarodni seks-simbol, a potom se povukla iz filmske industrije kako bi se posvetila borbi za prava životinja, preminula je u dobi od 91 godine.

„Zaklada Brigitte Bardot s neizmjernom tugom objavljuje smrt svoje osnivačice i predsjednice, gospođe Brigitte Bardot, svjetski poznate glumice i pjevačice, koja je odlučila napustiti svoju prestižnu karijeru kako bi svoj život i energiju posvetila dobrobiti životinja i radu svoje zaklade“, navodi se u priopćenju koje je u nedjelju poslano agenciji France-Presse, bez navođenja vremena i mjesta smrti.

REUTERS

Bardot je svjetsku slavu stekla filmom „I Bog stvori ženu“ (Et Dieu… créa la femme) iz 1956. godine, koji je napisao i režirao njezin tadašnji suprug Roger Vadim, piše Guardian.

Tijekom sljedeća dva desetljeća utjelovljivala je arhetip zavodljive „seks-ikone“, postavši jednim od najsnažnijih simbola popularne kulture 20. stoljeća.

REUTERS

Početkom 1970-ih Bardot je objavila povlačenje iz glume te se sve više politički angažirala. Njezina strastvena borba za prava životinja s vremenom je bila zasjenjena kontroverznim i zapaljivim izjavama o etničkim manjinama te otvorenom potporom francuskoj krajnjoj desnici, što je rezultiralo nizom sudskih presuda zbog poticanja rasne mržnje.

REUTERS

Rođena 1934. godine u Parizu, Brigitte Bardot odrasla je u imućnoj, tradicionalnoj katoličkoj obitelji. Istaknula se kao talentirana plesačica te je upisala prestižni Pariški konzervatorij, gdje je studirala balet. Istodobno je započela manekensku karijeru, a već s 15 godina pojavila se na naslovnici časopisa Elle.

Upravo ju je manekenstvo dovelo do prvih filmskih uloga, a na jednoj audiciji upoznala je Rogera Vadima, za kojeg se udala 1952., nakon što je navršila 18 godina.

Nakon manjih uloga, Bardot je privukla međunarodnu pozornost kao ljubavni interes Dirka Bogardea u filmu „Doctor at Sea“ iz 1955., velikom hitu u Velikoj Britaniji. Ipak, upravo ju je film „I Bog stvori ženu“, u kojem je glumila slobodoumnu tinejdžericu u Saint-Tropezu, pretvorio u globalnu ikonu i jednu od najpoznatijih francuskih glumica svog vremena.

Osim filmske publike, Bardot je snažno utjecala i na intelektualce te umjetnike. Mladi John Lennon i Paul McCartney bili su među onima koji su bili fascinirani njezinim imidžem, a novinar Raymond Cartier posvetio joj je 1958. opširan tekst „Slučaj Bardot“ u časopisu Paris-Match. Filozofkinja Simone de Beauvoir objavila je 1959. slavni esej Brigitte Bardot i Lolita sindrom, opisujući je kao najoslobođeniju ženu Francuske.

Godine 1969. Brigitte Bardot postala je prva stvarna osoba po kojoj je oblikovan lik Marianne, simbola Francuske Republike, čime je dodatno potvrđen njezin status kulturne i društvene ikone.