Oscarom nagrađeni George Miller, znan po svojem radu na filmskoj franšizi »Mad Max«, redatelj je filma čija dramatična radnja isprepletena sa znanstveno-fantastičnim manirima stiže na filmska platna. Glavni tandem filma »Tri tisuće godina čežnje« čine doktorica Alithea Binnie i div, »The Djinn« koji znanstvenici nudi ispunjenje triju želja.

Priča se zapliće po dolasku doktorice Binnie na konferenciju koja se događa u Istanbulu. Portretirana kao osoba zadovoljna svojim životom i žena od razuma, Alithea slučajno susreće diva koji joj nudi ispunjenje triju želja u zamjenu za slobodu. Doktorica u toj postavci naiđe na dva problema – sumnja da je div koji ispunjava želje pravi, a budući da je poznavateljica narodnih mitoloških priča, zna sve upozoravajuće pojedinosti o pogrešnim željama.

Djinn se brani i počinje joj pripovijedati fantastične priče iz svoje prošlosti, a na kraju ju je prevario poželjevši želju koja će ih oboje iznenaditi.

George Miller se s likovima znanstvenice Alithee Binnie i Djinnom prvi put susreo u književnom djelu »The Djinn in the Nightingale’s Eye« britanske spisateljice Antonie Susan Byatt iz sredine devedesetih godina. Djelo je ostavilo velik trag u filmaševu doživljaju, stoga ju je poželio pretvoriti u film.

Foto: Elise Lockwood

Priče vode kroz film

– To je priča koja kao da istražuje mnoge misterije i paradokse života, a sve to na tako sažet način. Jednom pročitana priča, ostala je u meni kao što neke priče to jednostavno čine. A onda, jednog dana na pamet mi je palo da bi to trebao biti film. Činilo se jedinstveno, nešto što se ne može uklopiti ni u jedan žanr. Radnja krije veliku kutiju u kojoj mora biti puno više priča no što se čini na prvi pogled. Postoje priče unutar priča, nešto nalik »Tisuću i jedne noći«, rekao je Miller.

Millerov čudotvorni Djinn tri tisuće godina bio je zarobljen u i izvan boce. Prilično je očajan, stoga će, uz Alitheinu pomoć, pokušati doći do slobode. U tri tisuće godine obitavanja na Bliskom istoku, Djinn je nazočio mnogim velikim događajima i osobama iz bliskoistočnih kultura kao što su Kraljica od Sabe, kralj Solomon, princ Mustafa, Sulejman I. Veličanstveni, Hurem i drugi. Sredinom 19. stoljeća susreće djevojku Zefiru koja ima duboku čežnju razumjeti prirodu svemira, no živi život zaključana u palači bogatog trgovca. Djinn se u nju nesretno zaljubljuje i tu se ogleda ranjivost i ljudskost tog nadnaravnog bića.

Priče koje Djinn pripovijeda Alithei za cilj imaju upoznati doktoricu s pozadinom tog stvora, no dok je uvjerava da ga priupita da joj ispuni tri želje, Djinn se ponaša kao na terapiji. Druženje s doktoricom mu je prilika da razmisli o onome što se događa i što ga mori već tisućama godina. Bolja perspektiva bi ga natjerala da ne čini iste greške u svojoj budućnosti. Događaji koje Djinn evocira imaju svoju težinu i važnost za njega, a bitne su i za gledatelje budući da ih priče vode kroz film.

Alithea Binnie je naratolog, Foto: Elise Lockwood

Doza misterije

Priliku da uđe u lik nadnaravnog bića dobio je poznati holivudski glumac koji se dobro snalazi u akcijskim i dramskim ulogama Idris Elba. Naočitog glumca pamtimo po ulogama u akcijskoj franšizi »Avengersi«, ali i u filmu »Mandela: Dug put do slobode« gdje je utjelovio naslovni lik borca za ljudska prava Nelsona Mandelu. Složenost uloge Djinna i doprinos Idrisa Elbe komentirao je redatelj Miller.

– On je čarobno biće s magičnim moćima, no još uvijek je ranjiv, zarobljen u svojoj čaroliji. Nisam bio siguran tko bi ga najbolje utjelovio sve dok na dodjeli nagrada nisam upoznao Idrisa. Gledao sam ga na ekranu i prije, no upoznavši ga, dobio sam drugu dimenziju te osobe i znao sam da može parirati zahtjevima te uloge. Osim njegovog talenta, prisutna je i karizma. Idris je potpuno srdačan, mogao bi ti biti najbolji prijatelj, no opet daje dozu misterije, dodaje Miller.

Alithea Binnie je naratolog. Doktorica koja proučava priče brojnih stoljeća, kultura i narodnih predaja. Upoznata je s mnogim pojedinostima priča, mitova i legendi iz prošlosti, stoga je oprezna u druženju s nadnaravnim Djinnom čiju je ćud upoznala kroz svoje radove.

Millerov čudotvorni Djinn tri tisuće godina bio je zarobljen u i izvan boce, Foto: Elise Lockwood

Paradoks života

Priliku da stane u cipele doktorice Binnie dobila je britanska glumica Mathilda Tilda Swinton koju šire gledateljstvo zna po ulozi u filmu »Narnijske kronike: Lav, vještica i ormar«, a tome se pridodaje i uloga Karen Crowder u trileru »Michael Clayton« za koju je zaslužila nagrade Oscar za najbolju žensku sporednu ulogu i BAFTA-u u istoj kategoriji.

Tilda Swinton tvrdi da je paradoks života njezina lika to što je upoznata s toliko mnogo priča, no njezine vlastite priče za nju nemaju značenje.

– Alithea prati mnoge različite priče koje su ikad postojale na cijelom svijetu. Otkriva sličnosti među njihovim redcima, bitne istine za sve ispričane priče i razne kodove ljudskih priča. Netko mi je jednom rekao da bi se homosapiens radije trebao zvati homo-narrans…

Alithea ima sve to znanje, ona je stručnjak za promatranje; sluša, čita, razumije, piše o tuđim životima, pričama i fantazijama drugih ljudi, no ona zapravo nije sudionik niti jedne. U filmu doznajemo zašto je to tako, zašto je u određenom trenutku svog života na neki način odustala. Ona sama tvrdi da nema više želja, no uči željeti – to je njezina evolucija, kazala je Swinton.