Jedna od najoriginalnijih kulturnih manifestacija na Kvarneru, »Liburnicon« vraća se u Iku. Festival ljubitelja znanstvene fantastike i fantastike, naprednih znanosti, povijesti i mitologije već 20 godina zaredom organizira udruga Kulturni front iz Opatije.

Vikend 15. i 16. kolovoza pretvorit će Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u svijet mitologije i folklora, žanrovske književnosti, filma, znanosti i tehnologije.

Krovna tema ovogodišnjeg festivala su zmajevi, što znači da će se oni provlačiti kroz predavanja, zabavni i popratni sadržaj, kao i kroz aktivnosti za djecu.

Povodom velike obljetnice, razgovarali smo s koordinacijom promocije festivala, Valentinom Dukić, koja se prisjetila početaka Liburnicona, izazova s kojima se susreo i želja za budućnost, a provela nas je kroz ovogodišnji program, goste i zanimljivosti dugovječnog festivala.

Puno entuzijazma

Ove godine Liburnicon slavi 20. rođendan – kad se vratite u 2005., jeste li mogli zamisliti da će festival trajati toliko dugo i postati jedno od najpoznatijih žanrovskih okupljanja u regiji?

– Prva konvencija se održala u sklopu Op.Arta u Vili Antonio, uz pretprogram u krčmi Skalinada u Voloskom. Što da kažemo, bili su to skromni počeci, tijekom nekoliko dana programa prošlo je stotinjak posjetitelja, a glavni gost nam je bio Korado Korlević. Bilo je simpatično i entuzijastično.

Bilo je tu turnira u društvenim igrama, kvizova, književnih večeri, filmova i predavanja. Sve što jedna konvencija treba imati. Liburnicon, odnosno tadašnji Abbakon, organizirala je nekolicina entuzijasta iz Opatije, od čega dio njih i danas u manjoj ili većoj mjeri sudjeluje u organizaciji Liburnicona.

S obzirom da je »geek« zajednica tada bila vrlo mala i izuzetno nišna, organizirati ovaj tip festivala bilo je vrlo inovativno, pogotovo u Opatiji, ali i riskantno. Nakon te prve, za tadašnje pojmove uspješne edicije kona, festival mijenja ime i postaje Liburnicon, pod kojim se i danas održava.

Dvadeset godina poslije, imajući na umu sve probleme s kojima se Festival susreo (promjena lokacije, više smjena generacija, COVID…) gotovo je iznenađujuće da još uvijek postoji i raste, no ovaj naš festival prati sreća i vjerujem da će poživjeti još mnogo mnogo godina i jubileja.

Valentina Dukić / Foto arhiva NL

Što je bio glavni poticaj za pokretanje Liburnicona i koja je bila početna vizija?

– Nakon osnivanja udruge 2002. godine, dugo godina nismo imali veliki projekt, nego smo se bavili manjim aktivnostima i događanjima kao što su predavanja, izložbe, alternativne knjižnice i slično.)

Tri godine poslije, sve se opatijske udruge mladih – aktivisti, organizatori festivala Barufe i Liburnia Film Festivala, koje su tada bile aktivne i brojne, okupljaju u zajedničkoj inicijativi »Za opatijski klub mladih«.

Iz te inicijative je 2006. ponikao novi zajednički projekt koji se zvao Op.Art Quisisana Festival. Dio programa je radio Kulturni front koji je imao ideju prve povijesne opatijske »SF Konferencije – Abbakon«.

Ideja je nastala uslijed toga što su članovi udruge ujedno i ljubitelji SF&Fantasyja te posjetioci drugih sličnih događanja u Hrvatskoj. Iduće godine smo se osamostalili te prozvali SF & Fantasy Festival »Liburnicon«.

Veliki izazovi

Kad pogledate unatrag, koji su vam ključni trenutci obilježili dosadašnja izdanja festivala?

– Uključena sam u Festival Liburnicon od 2017. godine. To je otprilike pola vijeka ovoga festivala, tako da mogu reći da sam svakako doživjela određene ključne momente.

Naprimjer, 2008. je jedno epsko predavanje privuklo više of 150 posjetitelja. To je bio više talk-show uživo voditelja Krešimira Mišaka, a gosti su bili Korado Korlević i akademik Vladimir Paar.

Ono što bih dodatno istaknula kao ključni moment je godina kada je Liburnicon dobio svog prvog internacionalnog počasnog gosta. Internacionalni počasni gost privlači posjetitelje iz regije, ali i šire, a svakako i privlači dodatnu pažnju medija.

U periodu od kada sam ja u organizaciji, smatram da je najveći ključni trenutak bila 2022. godina, nakon što smo uspješno preživjeli dvije krizne COVID godine.

Ta godina ne samo da je bila izlazak iz COVID restrikcija, već je bila obilježena velikom smjenom generacija organizacijskog tima te preseljenjem na novu lokaciju (iz Osnovne škole »Rikard Katalinić Jeretov« u Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji).

Te dvije promjene su pojedinačno veliki izazov, a pogotovo kad se spoje, mnogo nepoznanica i područja za učenje.

Foto Marin Cuk Vurnek

Koliko se publika promijenila u ovih 20 godina – dolaze li i dalje isti fanovi s kojima ste krenuli ili je svaka nova generacija pronašla svoj Liburnicon?

– Ono što smatram jednom od najvećih blagodati Liburnicona je što se na njemu iz godine u godinu okupljaju mnoga ista lica koja su tu od samih početaka. Liburnicon je na neki način prilika da se na jedan vikend u kolovozu stari prijatelji i znanci nađu na istom mjestu i ponovno postanu jedna velika obitelj na dva dana.

No, isti ti ljudi s vremenom su na Liburnicon počeli dovoditi svoju djecu, koja danas dovode svoje prijatelje i tako se naša publika širi i raste. Stari su se zadržali sve ove godine, a novi kontinurano dolaze.

Fascinantna bića

Zmajevi su fascinantna i višeslojna bića – od strašnih čuvara blaga do mudrih saveznika junacima. Zašto ste ih odabrali kao temu jubileja?

– Zmajevi su jedna od osnovnih inspiracija književnih dijela, videoigara, društvenih igara i RPG-ova te filmske industrije od samih početaka. Kada netko pomisli na fantastiku, zasigurno će se u top tri asocijacije pojaviti zmaj neke vrste.

Zašto zmajevi nisu bili tema neke od prethodnih godina, misterij je koji ne znamo, s obzirom na to da je tema izuzetno očita. No zato smo se odlučili da za jubilarnu godinu ponovno aktualiziramo temu zmajeva i podignemo ju iz pepela. A zmaj se također nalazi u samom logotipu Liburnicona, tako da je to i razlog više.

Foto Marin Cuk Vurnek

Kako ste povezali temu zmajeva s različitim programskim segmentima festivala – znanstvenim, književnim, glazbenim i dječjim?

– Što se znanstvenog aspekta tiče, tu je svakako najveći izazov s obzirom na to da su zmajevi izuzetno neznanstvena bića. No, uspjeli smo i tu povući paralelu pa će nam fizičar Davor Horvatić pričati o dosad neistraženim kutcima kvantne fizike – rubovima poznatog svijeta, označavajući nepoznate krajeve upozorenjem: »Here Be Dragons.«

Književni aspekt i videoigre sadrže pregršt materijala o zmajevima te nas u vikendu Liburnicona čeka mnogo panela, pripovjednih predavanja i polu-znanstvenih predavanja na temu zmajeva.

Varaždinski novinar Kristijan Petrović ispričat će nam nešto o povijesti zmajeva, dok će književnik Krunoslav Mikulan govoriti o zmajevima Međimurja i drugim strašnim bićima narodnih predaja u seriji romana Zmajeva družina.

Srebrenka Peregrin i Iva Silla pripremile su pripovjedna predavanja o legendama i mitovima zmajeva Zagreba i širih područja. Tu su i razne literarne i kreativne radionice pisanja priča o zmajevima te izrade zmajevih rogova.

Temu zmajeva upleli smo i u vanjske zabavne igre poput Zmajskog Barbariana. Dječji program je također prožet zmajevima pa će tu biti izrade zmajevih krila i zmajskih staništa.

Zanimljivi predavači

Može li publika očekivati i neka iznenađenja povezana sa zmajevima koja nisu navedena u programu?

– Ove godine svakako pripremamo prigodno uređen prostor održavanja Liburnicona tako da posjetitelje u vanjskom i unutarnjem prostoru čeka izuzetno mnogo dekoracija inspiriranih zmajevima.

Svakako dođite i sami proučite umjetnička djela koja naši vrijedni volonteri već tjednima pripremaju. A tu je i izložba kroz koju će se protezati tematika zmajeva.

Foto Marin Cuk Vurnek

Ove godine dolazi niz zanimljivih predavača, od znanstvenika do pripovjedača. Kako birate goste i predavanja?

– Svake godine, nakon definiranja teme, bacimo se na istraživanje te već dobijemo potencijalne ideje koga od predavača zvati.. Nakon što smo pripremili temelj i utvrdiili krovne točke programa, krajem lipnja otvaramo prijavnice kada svatko ima priliku prijaviti svoju točku programa i ispričati pred publikom o temi oko koje su zainteresirani.

Trudimo se prihvatiti sve prijave i svakome dati priliku, što je vrlo izazovno jer je prijava iz godine u godinu sve više, a prostor uvijek jednako ograničen.

Krunoslav Mikulan, Nina Brnetić, Korado Korlević, Ivica Puljak i drugi – to su zaista zvučna imena. Koliko je izazovno okupiti tako raznolik tim?

– Posebna čar Liburnicona je što na istom mjestu može okupiti velike knjževnike, znanstvenike, imena iz svijeta videoigara, no također i goste iz raznih udruga koji ne predstavljaju nužno velika imena.

Sve to samo po sebi nije izazovno. Mnogo češće je izazovnije dovesti jedno veliko ime nego skup više njih, ukoliko se poklope pravi ljudi. U svakom slučaju ima teških trenutaka, no sve se isplati kroz dva dana Liburnicona kada vidimo da smo odradili dobar posao.

Koliko vam je važno da Liburnicon ostane mjesto gdje se spajaju znanost i fikcija, ozbiljno i zabavno?

– Ono čime se izuzetno ponosimo je što Liburnicon spaja edukativni program sa zabavnim programom na lokaciji uz more. Izuzetno nam je bitno da se ta osnovna tradicija Liburnicona održi te da ostane jedinstevni spoj zabave i edukativnog programa. To je nešto što nikada ne želimo izgubiti te se svojski trudimo održati balans između ta dva pola.

Vjetar u leđa

Liburnicon svake godine okuplja i veliki broj volontera. Koliko je važno imati zajednicu koja stoji iza festivala?

– Volonteri su izuzetno bitna stavka i pokretač Liburnicona. Udruga Kulturni Front bazirana je na volonterskom radu svojih članova te je Liburnicon u najvećoj mjeri organiziran i zasnovan na volonterskoj bazi.

Izuzetno nam je bitno da gradimo iz godine u godinu bazu volontera kako bismo im pružili iskustvo organizacije ovakvog tipa, no također osigurali budućnost festivala dolaskom novih kvalitetnih generacija. U svakom slučaju je volontiranje na Liburniconu izuzetno i vrijedno volontersko iskustvo za svakoga.

Koliko je izazovno održati festival s obzirom na financije, logistiku i činjenicu da sve radite iz entuzijazma?

– Posljednjih godina u svim područjima pogođeni smo inflacijom pa ni festival u tom aspektu nije bio pošteđen. Nije jednostavno pratiti tempo i održavati jednaku kvalitetu festivala kao što je to bilo prije.

No trudimo se izvući najbolje što možemo od onoga što nam se pruža, a čini se da nam uspijeva jer iz godine u godinu donosimo sve bogatiji program. Ono što više pogađa Liburnicon je manjak ljudskih resursa.

Mnogi organizatori su odrasli te više nemaju jednaku količinu vremena koje mogu izdvojiti za organizaciju. Festival Liburnicon trenutno organizira izuzetno uski tim ljudi zbog čega nam je vrlo bitno izgraditi volontersku bazu i zajednicu kako bismo novim ljudima mogli pružiti priliku da se okušaju u organizaciji i time pojačavamo snagu organizacijskog tima.

Foto Marin Cuk Vurnek

Jeste li imali trenutke kad ste pomislili da festival neće moći opstati – i što vas je tada poguralo naprijed?

– Svake godine mi se čini kako je ta godina zadnja. Previše je toga, prisutno je prezasićenje, jedva stižemo. I onda dok dođe iduća godina se nekako ipak predomislimo i ipak organiziramo još jedan Liburnicon.

A zašto je to tako? Zato što nas uvijek iznova potaknu ljudi koji se pojave taj treći vikend u kolovozu s kojima se družimo i uživamo u još jednom izdanju. Najveći poticaj je kada vidimo da smo još jednom uspijeli, to nam daje vjetar u leđa.

Jedinstvena kombinacija

Nakon 20 godina, gdje vidite Liburnicon u sljedećih 10?

– Teško je reći što će biti sutra, a tek što će biti za 10 godina. Svakako se nadam da će, u kojem god smjeru da Liburnicon ode, zadržati svoju dušu i ostati jedinstvena kombinacija edukativnog i zabavnog sadržaja uz more.

Nadam se da će nastaviti okupljati stara lica i znance, ali također nastaviti graditi novu publiku. Za deset godina najvjerojatnije neću biti na trenutnoj poziciji u organizaciji, a možda niti uopće u organizaciji, ali nadam se da će neki novi klinci zadržati barem osnovu tradicije koju guramo već godinama.

Kako mladi danas doživljavaju znanstvenu fantastiku i pop-kulturu – i na koji način Liburnicon može biti most prema budućim generacijama fanova?

– Znanstvena fantastika i pop-kultura su od niše danas na neki način postala mainstream. Izuzetno je cool biti »geek« pa su i festivali ovog tipa jako dobili na popularnosti i na značaju.

Sve ih je više pa je sve teže održati se na sceni. Liburnicon ima sreću što je na krilima dugogodišnje tradicije pa je već postao pojam fantastike i znanstvene fantastike na ovim područjima.

Svakako se trudimo obogatiti program temama koje privlače mlađe generacije kao što su videoigre, anime i cosplay. Interesi mlađih i starijih generacija se sve više razlikuju, a mi se trudimo programom donijeti idealni balans oba svijeta.

Ako biste morali opisati Liburnicon jednim zmajem, kakav bi on bio?

– Liburniconski zmaj bi bio jedan dobrućudni, šašavi morski zmaj koji svojim vratolomijama, ali i oštrim umom, magnetski privlači sve oko sebe i obogaćuje život svim bićima dobre volje.

Zavladati gradom

Planirate li širenje programa – možda višednevni festival, međunarodne goste ili nove lokacije?

– Jedan od »viših« cijeva Liburnicona sve ove godine je da to bude Festival koji će zavladati cijelim gradom na dan-dva, kao što je to u ovo doba RetrOpatija. Da cijeli grad i turisti taj dan izađu na gradske ulice i zabavljaju se.

Da se na jednom mjestu poslužuju kokteli iz Star Warsa, da se na drugom štandu jede hobitski hamburger s temom »Gospodara prstenova«, da su ljudi kostimirani u svoje superjunake, da se pušta glazba iz legendarnih filmova, da je na ljetnoj velika projekcija SF klasika, da je u pizzerijama taj dan neka tema iz Marvel svijeta superjunaka, da je na Slatini bogat dječji program čarobnjačke škole Harry Pottera i tako dalje. Možda to jednog dana netko i napravi.

Zanimljivi projekti

Udruga Kulturni front pokreće i druge projekte. Koliko su oni povezani s Liburniconom?

– Uz Liburnicon, tu je i izuzetno vrijedan i cijelogodišnji projekt Coffeehouse Debates kroz koji se nekoliko puta mjesečno kroz cijelu godinu održavaju znanstveno-edukativna predavanja raznih znanstvenika, a posebnu kategoriju čine mladi znanstvenici.

Tu je i Dan Vila, festival posvećen djeci koji pobuđuje maštu najmlađih te je u potpunosti baziran na temi vila. Tu su još mnogi ostali projekti kao što je Kreativni nered koji uključuje igraonice drušvenih igara i kreativne radonice.