Lijepu našu svijet prepoznaje kao zemlju s više od tisuću otoka. Točnije – ima ih 1185, no samo jedan od njih još od antičkih vremena zove se zlatnim. Insula Aurea ili otok Krk. Početkom prošlog stoljeća prozvaše ga i šestim kontinentom, a svatko tko ga posjeti nazvat će ga otokom snova. Tisućljećima tkan žuljevitim rukama težaka i ribara, oplakivan plavim Jadranom, Krk je današnjici u naslijeđe donio bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, brojne prirodne ljepote i neobičnosti stvorivši tako i ovoj generaciji, kao i mnogima prije nje mogućnost da u budućnost krene oslobođena neizvjesnosti sutrašnjice. Nalik precima i današnji Krčani, neovisno koji dio otoka nastanjivali, znaju da sutra nema bez jučer, pa ostajući duboko zarinuti u tradiciju i tradicijske vrijednosti nastavljaju tamo gdje su stali oni prije njih – na bedemima postanka zidaju opstanak, pametno promišljajući ne svaku godinu, već svaki dan, nikad ne zaboravljajući tko su, što su i čemu streme. Identičan genetski kod ima i jedini hrvatski putujući glazbeni festival, Festival Melodije Istre i Kvarnera, stoga nikakvo čudo što njegova karavana uvijek Krku rado hrli. 

   Povijest kaže da su se otok Krk i mikovci prvi put susreli baš one godine kad je ovaj nomadski festival dobio današnje ime. Te 1969. mikovci su zapjevali gradu Krku, a tijekom proteklih 50 godina koliko ih je MIK nasložio u svoju kajdanku, otoku Krku predstavili su se 21 put. Ovogodišnji, 22 susret zbit će se u Malinskoj, no uz Malinsku suorganizator krčke noći jubilarnog MIK-a stoje i Grad Krk, te Općina Omišalj. Trolist je to koji je odlučio ugošćavati MIK naizmjenično, te po prvi put u povijesti MIK svake godine ima tri domaćina. Stoga i MIK svojim fanovima sa Zlatnog otoka šalje dvije kartuline. Današnju u kojoj će predstaviti Grad Krk i Općinu Punat i onu iz Malinske u kojoj će s Krčanima proslaviti 50. rođendan. 

  Svi znaju za Krk

Dario Vasilić, gradonačelnik Krka ne štedi komplimente na račun MIK-a, ističući njegovu važnost u očuvanju tradicije ovog kraja. A mikovci su se u krčku pozornicu zaljubili još prije 45 godina. Kad Mikovci nastupaju Trg Kamplin, najčešća mikovska pozornica, puca po kamenim šavovima. Posljednji je susret Krčana i MIK-a, onaj 2011. godine prekinula kiša, no druženje nije uspjela. Nastavljeno je domjenkom u Hotelu Koralj, kad su Krčani po tko zna koji put dokazali da se takvi domaćini rijetko susreću. A i u godinama u kojima se ne sretnu, veza opstaje. Dok Krčani u svoje fonoteke, a ponajprije u srce spremaju mikovske kancone, mikovcima je uvijek rado čuti što ima novog u jednom od njegovih utočišta. U gradu Krku. 

   – Dovršenje vodoopskrbnog sustava na području cijelog Grada, izgradnja školske sportske dvorane, te uređenje Trga krčkih glagoljaša tri su bitne stvari koje smo od zadnjeg susreta realizirali. Grad Krk dobitnik je i brojnih turističkih nagrada za oblikovanje prostora i ukupan turistički standard, a ono što planiramo je 15 milijuna težak projekt dovršetka kanalizacijskog sustava s pročišćivačem otpadnih voda, te projekt uspostave brze optičke mreže na području cijelog grada, kazao je Vasilić. 

   Nekad je Krk bio grad ribara, pomoraca i brodograditelja. Danas je Krk turistička meka, grad na čijim plažama vijore Plave zastave, o čijim se kampovima nadaleko priča, grad koji uz sunce i more gostima nudi čitavu nisku zanimljivih događanja spajajući turizam i ekologiju s povijesno-kulturnim naslijeđem i tradicijom. 

Puntarske posebnosti

Iz Krka selimo u Punat, u kojem je Festival Melodije Istre i Kvarner debitirao lanjske godine. Bila je to večer za pamćenje, večer u kojoj je se pljeskalo MIK-u od prve do zadnje minute, a mikovci naklonost vraćali svim srcem. Još jedna potvrda onom što Puntari vole reći, a glasi – kod nas su oduvijek svi dobronamjerni dobro došli. I tako je u Puntarskoj vali već stoljećima. Od vremena kad od turizma nije bilo ni t, pa sve do današnjih dana kad je turizam glavna gospodarska grana. No, treba istaći da Puntari turizam baziraju na modernim tokovima današnjice ali i naslijeđu tj. na blagodatima mora, vinograda i maslinika, dodajući i vjekovnu stočarsku komponentu. Općina je to u kojoj se sljubljuju zelena i plava boja, mirisi i okusi mora s mirisima i okusima što ih plodna zemlja daje. 

   – U godini u kojoj MIK slavi 50. rođendan, to isto čini i naša Marina Punat koja sa 750 vezova u moru, te 500 na kopnu, a trenutno je i u fazi proširenja, visokom kvalitetom usluge privlači nautičare iz cijelog svijeta. U ovoj slavljeničkoj godini projektom revitalizacije nekadašnjih »Puntarskih noći« kojeg ćemo realizirati u srpnju, a u sklopu kojeg će biti održani Festival folklora i Festival klapa, te sajam tradicionalnih obrta i autohtonih krčkih proizvoda obogatit ćemo ljetne kulturne i zabavne sadržaje. Izradom drvenog brodića što ga rade puntarska djeca i koji će u more biti porinut 13. srpnja odat ćemo počast precima – vrsnim puntarskim graditeljima drvenih brodica. Bitno je spomenuti i Dane maslina što su ih prije 19. godina ustanovili TZ i Hoteli Punat, tijekom kojih su u berbu maslina uključeni turisti, a cijeli Punat putem gastro ponude ili stručnih predavanja vezan uz maslinu i tradiciju maslinarstva na ovim prostorima, kazao je Branko Karabaić, direktor TZ Punat, otkrivši nam samo djelić onoga čime Puntari namjeravaju zabaviti i sebe, i svoje goste tijekom predstojećih mjeseci. 

   O tome što se u Puntu tijekom protekle godine zbilo i što je u planu, popričali smo s načelnikom Marinkom Žicom, koji je, iskazavši veliko zadovoljstvo lanjskom večeri MIK-a u Puntarskoj vali, kazao: 

  I tako preskačući stoljeća, uskačući iz legende u priču, iz stvarnosti u maštu, laganim korakom krčkom i puntarskom prošlošću i sadašnjošću dođosmo do kraja još jedne mikovske kartuline. Lijep pozdrav sa Zlatnog otoka u čije se večeri boje naranče vraćamo iduće nedjelje, šaljući vam kartulinu iz Malinske, općine što će ove godine ugostiti jubilarni 50. MIK.