Prijedlog novog Zakona omogućuje organiziranje koncerta istog izvođača no pod različitim uvjetima. Ako koncert Rolling Stonesa, primjerice, organizira ustanova u kulturi, ona neće platiti PDV na ulaznice, no ako ga organizira privatnik, morat će platiti 25 posto PDV-a
Prijedlog novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je prouzročio nešto prijepora u javnosti, povučen je iz hitne i uvršten u redovnu proceduru. Teško je reći je li to bilo i zbog pritiska javnosti, no činjenica jest da su na prijedlog novog zakona najglasnije reagirali obrtnici i nakon njih djelatnici u kulturi, odnosno samostalni umjetnici, dio knjižarskoga sektora i organizatori koncerata.
Potonji su putem medija reagirali na ono što su nazvali diskriminacijom djelatnosti, budući da bi taj Zakon omogućio organiziranje istog izvođača no pod različitim uvjetima. Ako koncert Rolling Stonesa, primjerice, organizira Koncertna direkcija Zagreb, odnosno ustanova u kulturi, ona neće platiti PDV na ulaznice, no ako ga organizira privatnik, morat će platiti 25 posto PDV-a. Jednako tako, pravo na povlaštenu stopu PDV-a od 5 posto u kulturi imaju samo knjige, i to fizičke, ne i elektroničke, te kinoulaznice. Predsjednik Udruge organizatora koncerata Promo Zoran Marić pritom ističe da europska praksa pokazuje usklađivanje povlaštene stope na ulaznice za sve tipove kulturnih događanja, a baš se na europsku praksu poziva i zakonodavac, budući da je novi Zakon rezultat usklađivanja s pravnim stečevinama EU.
Neprecizni odgovori
No u prvom krugu prigovora koje je Ministarstvu financija uputilo i Ministarstvo kulture, o čemu svjedoče dopisi kojih smo u posjedu, Ministarstvo financija na prijedlog uvrštavanja povlaštene stope PDV-a i na ulaznice za koncerte, muzeje, arhive, galerije i kazališta, odgovara odbijenicom uz obrazloženje: »Prijedlog nije moguće prihvatiti s obzirom da bi smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost s 25 posto na 5 posto za navedene ulaznice uzrokovalo nedoumice kod poreznih obveznika i poreznog nadzora, pospješilo poreznu evaziju i utjecalo na povećanje troškova ubiranja poreza, te bi time došlo do smanjenja prihoda državnog proračuna«.
Ministarstvo financija nakon toga nije se oglasilo nikakvim dodatnim obrazloženjem, niti je ponudilo detaljniju argumentaciju, iako je optuženo da je zašlo u resor Ministarstva kulture, odnosno da ono vodi kulturnu politiku u državi. No na naš upit Ministarstvu financija zašto radi razliku između kinoulaznica i ulaznica na ostala događanja, odnosno zašto kinoulaznice imaju pravo na povlaštenu stopu, a ostale ne, iz Ministarstva, odnosno Porezne uprave, stigao je indikativan odgovor: »Što se tiče oporezivanja sniženom stopom ulaznica za koncerte, napominjemo da se snižena stopa može primijeniti na sve vrste koncerata, što znači i na komercijalne (primjerice pop i rock koncerte svjetski poznatih izvođača), međutim nije dozvoljeno sniženu stopu primjenjivati samo na određene vrste koncerata (primjerice koncerte klasične glazbe) s obzirom da bi takav način oporezivanja uzrokovao diskriminaciju određene vrste glazbe te poteškoće prilikom provedbe.«
Iz ovog nepreciznog odgovora ipak se može iščitati promijenjeni stav predlagača Zakona u odnosu na obrazloženje poslano Ministarstvu kulture. Postavlja se pitanje hoće li u procesu donošenja zakona Ministarstvo kulture sada reagirati te ponoviti argumentirani zahtjev za uvođenjem povlaštene stope i za ulaznice za koncerte kada ih ne organiziraju ustanove u kulturi.
Zoran Marić ovu promjenu tumači kao nesnalaženje predlagača zakona u formiranju originalnog stava, pri čemu po njemu nije učinjena sustavna analiza, nego se stihijski uzimalo gdje god se mislilo da se može.
– Da su napravili analizu, znali bi da im se neće sliti više novaca u kasu, jer će organizatori pobjeći u susjedne zemlje u kojima se PDV na ulaznice obračunava po povlaštenoj stopi. Doista nije isto ako se na ulaznicu mora platiti 25 posto poreza u Hrvatskoj, dok je on u Sloveniji 8,5 posto ili u Srbiji, koja nije u EU, 8 posto. Posebno kad su ostala davanja svugdje slična. Ili još gore, upravo će organizatori početi izbjegavati plaćanje poreza na način kako se i sada radi, a to je suorganiziranje s nekom ustanovom, pri čemu je ona oslobođena plaćanja PDV-a – smatra Marić.
Samostalni umjetnici
Sadašnji Zakon, s izmjenama na snazi od 1. siječnja 2013. godine, pritom je nešto precizniji, pa u članku o poreznom oslobođenju kaže da su plaćanja PDV-a oslobođene i »usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara javnih ustanova u kulturi ili drugih organizacija u kulturi koje se takvima smatraju prema propisima Republike Hrvatske, i to: muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, kazališta, orkestara i drugih glazbeno-scenskih te konzervatorskih i restauratorskih ustanova, ustanova za zaštitu spomenika kulture, umjetničkih organizacija te samostalnih umjetnika«.
A upravo su samostalni umjetnici postali predmetom novih sporova, budući da su prema novom prijedlogu Zakona postali obveznici plaćanja PDV-a. Svojedobno su se samostalni umjetnici i umjetničke organizacije izborili za pravo izbora žele li ili ne žele u sustav PDV-a, da bi sada samostalnim umjetnicima to bilo onemogućeno. Na traženje Ministarstva kulture da se samostalne umjetnike oslobodi plaćanja PDV-a, iz Ministarstva financija odgovorili su da to nije moguće jer nije u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Navodi se da je eventualno trebalo ugovoriti tzv. prijelazno razdoblje s izuzećem od PDV-a za određeno vremensko razdoblje prilikom pregovora o ulasku u EU. No to nije dogovoreno pa samostalnim umjetnicima ne preostaje drugo nego da ili plaćaju PDV, ili djeluju putem ustanova u kulturi i umjetničkih organizacija.
Malo vremena
Lončar pritom postavlja pitanje koji od svih tih navedenih umjetnika po novom zakonu ulaze u sustav PDV-a, no čini se da predlagač zakona o ovim kategorijama nije razmišljao.
Prijedlogom novog Zakona o PDV-u nisu zadovoljni ni djelatnici u knjižarskom sektoru, pogotovo oni koji se bave elektroničkim izdavaštvom, izdavaštvom u povojima u Hrvatskoj. Naime prijedlog Zakona radi jasnu distinkciju između knjige i elektroničke knjige, koju ne smatra knjigom već uslugom. Potpuno pogrešno, tvrde kulturnjaci, ali i u Ministarstvu kulture, no i tu se iz Ministarstva financija pravdaju Direktivom te ističu da činjenica da Francuska, Luksemburg i Španjolska imaju sniženu stopu za e-knjigu ne znači ništa, budući da je protiv njih pokrenut postupak pred Europskim sudom pravde.
Prema dopisima Ministarstva kulture čini se da je ono otpočetka uključeno u prijeporna pitanja novog prijedloga Zakona o PDV-u, da su i na stručnim radnim skupinama koordinacija Vlade RH njegovi predstavnici obrazlagali svoja stajališta o dopunama Zakona o PDV-u, no isto je tako razvidno da Ministarstvo financija nije prihvatilo niti jedan njihov argument, u potpunosti ostavši kod originalnog teksta Zakona. U javnosti su se stoga pojavila razmišljanja da je to i rezultat političke snage Ministarstva kulture, no i pitanje stranačkih previranja u koaliciji, kao i moguće trgovine.
Jednako tako, postavilo se i pitanje zašto su oni pogođeni novim Zakonom tako kasno reagirali, budući da je medijska ofenziva krenula netom prije nego što je Zakon krenuo u proceduru, a mnoge su sporne odredbe i tako samo prepisane iz starog zakona. Zoran Marić na to odgovora da se od usklađivanja s pravnom stečevinom EU očekivalo i poštovanje dobre prakse, no to u slučaju hrvatskog prijedloga Zakona o PDV-u nije ispoštovano.
Vremena je za promjene malo, Zakon je u redovnoj proceduri i zna se tek da stupa na snagu danom ulaska Hrvatske u EU, a Ministarstvo financija u odgovorima našem listu odškrinulo je vrata za neke promjene. Hoće li se takve promjene dogoditi, na radost zainteresiranih koji se osjećaju pogođeni novim prijedlogom, sada uglavnom ovisi o pritisku, odnosno političkoj snazi i volji Ministarstva kulture.
