Svježi su to podaci istraživanja koje je Institut hrvatske glazbe proveo u suradnji s Hrvatskom diskografskom udrugom o domaćim kupcima CD-a, njihovim stavovima o cijeni i dostupnosti te vrste nosača zvuka u 2011. godini. Anketirano je 419 ispitanika, više od dvije trećine bili su muškarci, a anketa je provedena u trgovinama Aquarius Records, Croatia Records, Dallas Music Shopovima, te Dancing Bear trgovinama u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, a ispitani su samo kupci koji su na blagajni prilikom kupnje zamoljeni da anonimno ispune anketu.
Stariji su imućniji
Znakovit je podatak da je prosječna starost hrvatskih kupaca CD-ova prilično visokih – 36 godina.
– Činjenica je da kupci CD-a polako stare i da ih mlađi kupci ne nasljeđuju u mjeri u kojoj bismo to htjeli. Ljudi u 30-im godinama ipak su imućniji i lakše im je izdvojiti novac za glazbu. Ipak, i dalje ima glazbe na CD-ima koju kupuju i vrlo mladi kupci, teenage publika, za koju se misli da to gotovo više ne radi, kaže direktor Hrvatske diskografske udruge Branko Komljenović.
Ispitani kupci u anketi su kao prosječnu cijenu jednog CD-a naveli iznos od 99 kuna.
– Imamo jako puno kategorija cijena CD-ova. Kupac u trgovini može kupiti CD za 20 kuna ili box set CD-ova za više stotina kuna. Činjenica je da su svi hrvatski diskografi osjetno snizili cijene domaćih CD-ova i da su snizili cijene licencnih stranih CD-ova. Tako sad i nove strane CD-ove možete kupiti za oko 100 kuna, objašnjava Komljenović.
Kao optimalnu cijenu CD-a, po njihovu mišljenju i želji, kupci u trgovinama naveli su prosječnu cijenu od 71 kune – što je 28 kuna jeftinije od onog koliko procjenjuju da prosječno trenutno košta jedan CD.
Na pitanje koje su šanse da se cijena CD-a približi željenom iznosu kupaca od 71 kunu po komadu, Komljenović odgovara da je CD jedan od rijetkih proizvoda kojemu cijena sigurno neće rasti, može samo padati.
– Činjenica je da je u većini europskih država bitno skuplji nego u Hrvatskoj. Strani CD-ovi drastično su pojeftinili zadnjih nekoliko godina, treba samo otići u prodavaonicu i uvjeriti se u mogućnost velikog izbora za odličnu cijenu. CD-ovi nisu nikada bili pristupačniji, a taj će se trend i nastaviti. Kod domaćih izdanja diskografi sami određuju cijene, ali mislim da je cijena od oko 80 kuna za novi hit CD konkurentna čak i u izazovu koji donosi kriza, nastavlja direktor HDU-a.
Pad se usporava
Prodaja svih nosača zvuka prošle je godine pala za osam posto u odnosu na 2010.
– Činjenica je da je to jedan od manjih padova na svjetskom nivou. Naravno da ne možemo reći da smo zbog toga sretni, ali možemo biti umjereno zadovoljni jer nam se čini da se pad usporava, možda uskoro i zaustavlja. S početkom jače digitalizacije tržišta, koja je sigurno pred nama, vjerujem da možemo očekivati i povećanje prihoda, smatra direktor HDU-a.
Ono što se s godinama ipak gotovo ne mijenja jest omjer prodaje glazbe domaćih u odnosu na strane izvođače – oko 70 naprema 30 posto u korist domaćih. U Hrvatskoj je uvijek domaća glazba bila po prodaji osjetno jača od strane, no publika stranih izvođača dosta se razmrvila – nema više pojedinačnih izvođača koji prodaju velik broj kopija.
– Sve se prodaje u nekom broju, i pop, i rock, i jazz, i world music, ali gotovo nitko pojedinačno u velikom broju. Čak ni Adele ni 2 Cellos nisu imali takav efekt kod nas, zaključuje Komljenović.
Tri najprodavanija domaća izdanja u prošloj godini bila su »Svijet glamura« Hladnog piva, »Bižuterija« Jelene Rozge i »Pistaccio Metallic« TBF-a. Najprodavaniji inozemni album je »21« Adele, visoko drugo mjesto drži »2Cellos« Luke Šulića i Stjepana Hausera, a odmah iza njih »I’m With You« Red Hot Chili Peppersa.
