RIJEKA » Mate Škugor vraća se u Šibenik. Ekipa koja je u Šibeniku realizirala prvi Terraneo, u tom će gradu krajem srpnja i početkom kolovoza realizirati novi festival čiji je cilj oživljavanje stare gradske jezgre, kako je otkrio portalu Šibenik.in. Kako nam je otkrio za nedavnog posjeta Rijeci, Škugor se ne vraća na lokaciju bivše vojarne Bribirskih knezova, već je u pitanju posve nova lokacija – plaža Banj, Dolac, ali i nova ljetna pozornica na tvrđavi sv. Mihovila, a festival će glazbeno biti na tragu onoga što je bio Terraneo u prvom izdanju.

   – Program i izvođači su još uvijek tajna. Ali mogu vam otkriti da će se festival događati, bit će drugačiji od sadašnjeg koncepta Terranea, odnosno puno bliže mom osobnom ukusu i senzibilitetu. Da je ova lokacija postojala kad smo radili prvi Terraneo, mislim da bi priča išla potpuno drugačije. Riječ je o prekrasnoj lokaciji koja omogućava nešto veće, pravo ljetno, a da bude dovoljno intimno gdje će glazba koju želimo promovirati imati smisla. Taj ambijent i intimni pristup koji omogućava jest ono što je bitno za ovaj novi festival. Jer kao što je poznato, festival nose tri bitne uloge – izvođači, prostor i publika, kazao je Škugor.

Neizvjesna budućnost

Na pitanje što misli što će se dogoditi s Terraneom, odgovara da je teško procijeniti.

   – Teško je reći što će se dogoditi, kako će sadašnja i potencijalna buduća publika reagirati, kako će se razviti situacija s traženjem nove lokacije i vlasničkim odnosima. Stvarno je teško procijeniti što će se događati iduće godine, kaže Škugor.

   Na pitanje koliko ga pogađa neizvjesna budućnost festivala kojem je prije nekoliko godina udahnuo život odgovara:

   – Meni je već nakon prve godine, odnosno pred drugo izdanje Terraneo festivala postalo jasno da se moram odlučiti, ja se više nisam mogao identificirati s tim projektom, on je otišao predaleko i postao je prevelik za moj ukus. Nažalost, sama lokacija diktirala je razvoj festivala, nismo imali izbora, lokacija je bila ta koja je, druge mogućnosti u Šibeniku tada nismo imali, a htjeli smo Šibenik. Terraneo je morao postati veći, rasti jer sam ulazak na lokaciju bivše vojarne Bribirskih vitezova je imao određenu cijenu, odnosno sam trošak postavljanja infrastrukture je stajao toliko da nije imalo smisla raditi nešto manje, pa je otišao u smjeru u kojem mene u konačnici nije zanimao, veli Škugor.

Hrvatski festival

Hoće li »preskakanje« jednog izdanja naškoditi imidžu Terranea, ali i cjelokupnoj festivalskoj sceni u Hrvatskoj, Škugor nije siguran.

   – Bilo bi lijepo da Terraneo opstane, da postoji još jedan »hrvatski« festival makar je i tu ušao strani kapital. Prve dvije godine dobrim dijelom bile su »hrvatske«, s obzirom da smo mi radili buking, makar je i lani treća pozornica bila »naša«, unatoč sadašnjim vlasnicima. Bilo bi lijepo kad bi se mogla složiti cijela priča i nekako vratiti na početak, iako sam svjestan da je to nemoguće, kaže Škugor.

   Kao najveći problem festivalske scene u Hrvata naglašava nekonkurentnost.

   – Najveći problem nas kao tržišta u cjelini jest što smo nekonkuretni, moramo se prilagoditi kupovnoj cijeni naših potrošača pa su cijene ulaznica nerealno niske, stvarno nerealno niske, tri do četiri puta niže nego za takva događanja na zapadu. Festivali poput primjerice Dimensonsa ili Outlooka na stranom tržištu ulaznice prodaju po 100, 120 funti, a za našu publiku imaju posebne, naravno niže cijene. Oni s prodajom od pet do 10 tisuća ulaznica na stranom tržištu su mirni i onda im je prilagođena cijena ulaznica za našu publiku prihvatljiva, jer ipak žele privući i domaće ljubitelje glazbe. Ali i dalje je 400 do 500 kuna za naše ljude puno novaca za ulaznicu. Možda moramo promijeniti svijest, trebat će raditi 10 ili 20 godina na stvaranju koncertne publike i kulture, da ljudima to postane važna stavka u životu, kao što je to u Engleskoj gdje se do Božića proda većina ulaznica za festivale koji se događaju iduće ljeto. Ti festivali mogu mirno raditi jer su to cijene koje su četiri ili pet put veće od naših za ekvivalentan program i događanja, naglašava iskusni glazbeni promotor.

Suradnja s Distuneom

O iskustvu vođenja kluba, konkretno kluba Žedno uho koje se nalazilo u podrumu zagrebačke galerije Klovićevi dvori, ističe prije svega vrijedno iskustvo i izazov.

   – Nakon Picassa nije imalo smisla pokretati opet priču u Klovićevim dvorima. Previše smo novca investirali da bi sad ponovo krenuli u novu investiciju uz potencijalnu nesigurnost da će nam se opet dogoditi neki novi mrtvi umjetnik koji će nam pomrsiti planove i onemogućiti rad. Bilo je lijepo dok je trajalo, bio je to veliki izazov, uspjeli smo unatoč podmetanjima. Bio je to virtualni klub, mi smo ga postavili u šest i 24 sata kasnije bi izašli. Volimo istraživati, volimo izazove, kaže Škugor.

   Na pitanje zašto nikad u Rijeci nije realizirao neki projekt, odgovara:

   – U Rijeci imamo ljude s kojima surađujemo i izmjenjujemo izvođače pa nije bilo potrebe da mi kao Žedno uho radimo u Rijeci. No u skorije vrijeme mislimo formalizirati suradnju s Distune promotion, sve ide u tom smjeru da s »distunovcima« imamo jednu zajedničku priču kroz niz koncerata, ali nikad ne žurimo pa nećemo ni sad, zaključuje Škugor.