Foto Nikša Stipaničev / Cropix
U posljednja dva dana stanje mu se naglo pogoršalo, otkazali su mu i bubrezi i u ponedjeljak navečer izgubio je bitku s bolešću
Istaknuti hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor Arsen Dedić umro je u ponedjeljak poslijepodne u Zagrebu u 78. godini, doznaje se iz Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb.
Arsen Dedić bio je primljen prije dva tjedna na intenzivnu njegu Interne klinike KBC-a Zagreb zbog sepse, nakon što mu je ugrađena proteza kuka u Krapinskim Toplicama. S obzirom da mu je 2004. godine u Padovi presađena jetra i primao je imunosupresive, bio je izložen većem riziku od infekcija.
Na Rebro je primljen s evidentnim pokazateljima jakoga infekta, a bio je gotovo bez svijesti kad je prebačen na intenzivnu njegu interne klinike. CT pretragom su pronađene žarište infekcije na otečenoj nozi, koja je bila izvor sepse.
Kako se neslužbeno doznaje, Arsen Dedić umro je zbog multiorganskoga zatajenja kao posljedice sepse i gangrene crijeva.
Istaknuti hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor Arsen Dedić rođen je u Šibeniku 28. srpnja 1938. godine gdje je završio srednju glazbenu školu i gimnaziju. U Zagrebu je počeo studirati pravo, no 1959. godine upisao je Muzičku akademiju na kojoj je pet godina kasnije diplomirao flautu.
Više od pola stoljeća dugu karijeru skladatelja, književnika, pjesnika i kantautora, koja je po opsegu, raznolikosti i kontinuitetu zauzela posebno mjesto u novijoj hrvatskoj kulturi, počeo je kao mladić u dvadesetima objavom prvih pjesama u Poletu, Prisutnostima, Vidiku.
Kao solist debitira 1963. na Zagrebačkom festivalu popularne glazbe, a prije toga nastupao je kao flautist u pop i jazz sastavima, pjevao u nekoliko vokalnih skupina, Prima, Zagrebačkom vokalnom kvartetu, Melosu i vodio instrumentalni Kvartet flauta.
Skladbe »Moderato cantabile« i »Kuća pored mora« iz 1964. označile su početak njegova bogatog glazbenog opusa i smjer kantautorskog izričaja. Skladajući šansone na domaćoj sceni postaje zaštitnim znakom tog glazbenog žanra, koji spaja njegova dva ključna umjetnička izraza – glazbu i poeziju.
S albuma »Čovjek kao ja« i »Arsen 2« pamte se neke od njegovih antologijskih pjesama, »Moj brat«, »Sandra«, »Sve što znaš o meni«, »Balada o prolaznosti«. Često uglazbljuje Goloba, Šoljana, Ujevića, Kovačića, Krležu, Krkleca, Baloga.
Do početka osamdesetih, afirmirao se i na međunarodnoj sceni, o čemu svjedoče najprestižnije europske nagrade »Prix Jacques Brel« i »Premio Tenco«. Surađivao je s poznatim pjesnicima – pjevačima Sergiom Endrigom, Ginom Paolijem i Bulatom Okuđavom.
Prepoznatljiv i autentičan izričaj ostvaruje izmjenjujući balade koje odišu mediteranska osjećajnost i ironičnu, kabaretsku šansonu, a njegova poetika ravnopravno korespondira s tradicijom moderne francuske i talijanske šansone i klasičnog rock pjesništva Boba Dylana i Leonarda Cohena.
U nizu albuma, ukupno njih više od četrdeset, ističu se, »Homo volans«, »Vraćam se«, »Provincija«, »Kino Sloboda«, »Tihi obrt«, Ministarstvo, te izdanja izabranih pjesama »Arsenal«, »Najbolje od Arsena« i »Herbar«.
Na području scenske, filmske i TV glazbe ostavio je niz prepoznatljivih melodija, napisao partiture za oko 200 kazališnih predstava (Predstava Hamleta u selu Mrduša donja, Majstor i Margarita, Dnevnik malog Perice, Krležijada, Lady Šram, Na rubu pameti, Mala sirena.
Skladao je za stotinjak igranih, dokumentarnih i animiranih filmova te televizijskih serija, za »Vlak u snijegu«, »Glembajeve«, »Živu istinu«, »Tajna starog tavana«, »Vlakom prema jugu«, »Stela«, »Prosjaci i sinovi«, »U registraturi«, »Zlatna nit«, »Punom parom« i druge.
Dedićev književni opus broji 20 zbirki pjesama, počevši od »Broda u boci«, njegove prve zbirke koja je doživjela više reizdanja i šezdesetak tisuća prodanih primjeraka. Književni kritičari slažu se kako je riječ o autentičnom izrazu, kojega karakterizira nostalgija, izravnost, humor i fina ironija. Objavio je i zbirke »Zamišljeno pristanište« (s Matijom Skurjenijem), »Narodne pjesme«, « Zagreb i ja se volimo tajno«, »Hotel Balkan«, »Pjesnikov bratić«, »Pjesnik opće prakse«.
Pisao je skladbe za mnoge pjevače, među ostalima i za svoju suprugu Gabi Novak, a djeluje i kao aranžer, dirigent te producent. Piše i sklada za dalmatinske klape, među ostalim, »Zaludu me svitovala mati«, »Ni u moru mire«, »Ko ovo more platit«, »Vratija se Šime«, »Maškare«, te sakralnu glazbu i za djecu.
Osvojio je niz nagrada za glazbu i stihove na festivalima diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije, Zlatne arene na Pulskom filmskom festivalu, priznanja Slavenski, Tijardović, Mlado pokoljenje, Zlatno sidro, nagrade za scensku glazbu na Danima Satire i Marulićevim danima, Goranov vijenac za sveukupan pjesnički opus. Nositelj je Ordena zasluga za narod srebrnog vijenca, odličja Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Višestruki je dobitnik godišnjih nagrada Porin, dok je Porina za životno djelo primio 1999.
Krajem prošle godine objavio je album »Suputnici« koji je definirao kao »hommage sebi, svojem naporu, želji i ljudima koji su mu bili najbliži«.
Žaljenja zbog smrti kantautora Arsena Dedića i sućut njegovoj obitelji izrazili su, među ostalim, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik Vlade Zoran Milanović.
Želim izraziti duboko žaljenje zbog odlaska Arsena Dedića, velikog skladatelja i čovjeka. Njegove note i njegov opus zauvijek su utkani u našu povijest, kulturu i naše društvo. Vječna mu hvala!, napisala je predsjednica Grabar Kitarović na svojoj Facebook stranici.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović napisao je da je rastužen viješću o smrti pjesnika, glazbenika i skladatelja Arsena Dedića, koji je svojim kantautorstvom na najljepši način obilježio pola stoljeća hrvatske glazbe. »Izražavam njegovoj obitelji duboku i iskrenu sućut«, napisao je Milanović na Facebook stranici.
Također, brojni glazbenici i umjetnici oprostili su se večeras izrazima žalosti od Arsena Dedića.
