Tri desetljeća postojanja Ženske i Muške klape Kastav bit će obilježeno u subotu 12. srpnja svečanim koncertom »Iskre vremena« na kastavskoj Crekvini u sklopu Kastafskog kulturnog leta, a na kojem će klapa nastupiti uz JazzIstra Orchestre.

Bit će to koncert koji uistinu predstavlja jedinstven primjer spajanja tradicijskog načina pjevanja, i to prvenstveno onog klapskog, sa zvukom big banda, koji u Hrvatskoj još nije zabilježen.

Bio je to povod za razgovor s Irenom Grdinić iz Ženske klape Kastav, umjetničkim voditeljem obiju klapa Sašom Matovinom i aranžerom Zoranom Majstorovićem. U trideset godine postojanja klape su gostovale diljem svijeta i osvojile brojna priznanja i nagrade.

Najveće bogatstvo

Umjetničkog voditelja Sašu Matovinu naveli smo da nam otkri što ovaj jubilej za njega predstavlja.

– Obilježavanje rođendana, jubileja, uvijek je prilika za prisjećanje na sve one događaje, trenutke, pojedinosti koje rado pamtimo i kojima se uvijek iznova s radošću i veseljem vraćamo u našim mislima, razgovorima, druženjima.

Budući da se radi o dvije klape, ali i o popriličnom broju godina postojanja, dogodovština i anegdota za pamćenje uistinu je mnogo. Osim toga, u toj prigodi, a osobito kad se odlučite raditi koncert kojim ćete obilježiti trideset godina minuloga rada, izazovno je zaviriti u kajdanku prepunu naučenih i otpjevanih stvari.

Po nekima od njih su obje klape prepoznatljive, no postoji i dio njih koji je djelomično pao u zaborav te posljednjih godina nisu dio repertoara koji izvodimo na nastupima i koncertima. Prilika je to da osvježimo neke drage nam skladbe koje smo rado pjevali, s kojima smo rasli i gradili se, a koje su pale u drugi plan, rekao je.

Već u ranom razdoblju njihova postojanja obje su klape pred sebe postavile promicanje vrijednosti hrvatske glazbene baštine izvan njenih granica kao jedan od glavnih ciljeva svoga djelovanja i rada. Za to su osvojili i brojna priznanja.

– Uistinu je poduži popis zemalja čitavog svijeta u kojima smo gostovali i u kojima smo, na najprestižnijim natjecanjima i smotrama zborova i folklora, predstavili klapsku pjesmu i istarsku ljestvicu, te s ova dva svjetski priznata dragulja naše glazbene baštine osvajali najvrednije nagrade i priznanja.

Nagrada je uvijek potvrda kvalitete vašeg rada te poticaj za njegov nastavak. Međutim, stečena iskustva i njihova razmjena, sklopljena poznanstva i prijateljstva, mogućnost upoznavanja brojnih drugih kultura svih strana svijeta, pri čemu nerijetko i onih iz nama geografski najudaljenijih zemalja, sve to zajedno čini najveće bogatstvo!

Ono vas oplemenjuje dajući vam širinu koja vas kao čovjeka nadahnjuje, a to svih nas u Klapi, kao ljude koji se bave umjetnošću, u našem slučaju glazbom, zasigurno najviše ispunjava, dodao je.

Album božićnih pjesama

Zanimalo nas je koji su autori favoriti umjetničkom voditelju klapa.

– Bogatstvo repertoara, koje prije svega čini njegova raznolikost, jedan je od najvažnijih zadataka koje smo si zadali. Unutar toga je teško odlučiti se i isticati neke njegove pojedine sastavnice.

No, ovom prigodom bih svakako istaknuo našu privrženost užem i širem zavičaju i očuvanju njegovih nematerijalnih vrijednosti. Zbog toga često i jako rado posežemo za djelima autora koji su stvarali, ali i danas stvaraju na temeljima glazbene te jezične, odnosno govorne baštine našeg kraja.

Osobito nas raduje što je značajan dio skladbi, po kojima nas publika prepoznaje, inspiriran upravo čakavštinom sjevernog Jadrana, istaknuo je Matovina.

Ženska klapa Kastav / Foto Robert Kalčić

U pogledu planova otkrio nam je zanimljivost.

– Ono što nas očekuje nakon ovog svečanog koncerta u povodu trideset godina postojanja je objavljivanje novog albuma koji će obje kastavske klape posvetiti božićnom repertoaru.

Album božićnih pjesama koji je u pripremi, nosi naslov »Porodil se j’«, a prema narodnom božićnom napjevu iz Kastva »Porodil se j’ Kralj nebeski« koji je zapisao i obradio Ivan Matetić Ronjgov, a Kastavke i Kastavci su ga snimili uz pratnju Aleksandra Valenčića na orguljama.

Njegovo se objavljivanje očekuje tijekom adventskoga vremena, i to baš ove godine, kad Muška klapa Kastav obilježava punih trideset godina otkako je 1995. obnovila koledvanje na blagdan Sveta Tri Kralja u Kastvu i Kastvštini, nakon što je ovaj prastari kastavski običaj čestitanja božićno-novogodišnjih blagdana zamro, sada već daleke, 1946. godine prigodom, tada posljednje čestitarske ophodnje na području Kastva.

Upravo će se na ovom albumu, pored božićnih narodnih napjeva Istre, Hrvatskog primorja, Dalmacije, osobito onih koji prate običaj kolendavanja u Dalmaciji, i svih ostalih krajeva Hrvatske, prvi put biti, njihovom diskografskom dostupnošću, sačuvani i napjevi vezani uz običaj koledvanja u Kastvu, otkrio je Matovina.

Ljetna varijanta

Slavljenički koncert sljedećeg tjedna bit će poseban u svakom pogledu.

– Publika će moći otkriti dio našeg repertoara kojim se dosad nismo baš često predstavljali na nastupima i koncertima. Odlučili smo se za ljetnu varijantu programa prepunu ritma i plesnog zvuka, a s ponosom ćemo predstaviti i dio autorskog repertoara koji je pisan za nas pa nas po njemu prepoznaju.

Svi mi smo, zajedno s našim suradnicima i dragim gostima, jako uzbuđeni jer pripremamo nešto nesvakidašnje. Koliko je meni poznato, ovakav spoj još nije viđen i nije se još čuo u Hrvatskoj.

Svi zajedno ćemo, s našom dragom publikom, svjedočiti izazovnom spajanju tradicijskog načina pjevanja i zvuka big banda, u ovom slučaju JazzIstra Orchestra, sastavljenog od profesionalnih jazz glazbenika s područja čitave Istre, dok će nam se u pjevačkom dijelu pridružiti naši dugogodišnji suradnici i veliki prijatelji: Bruno Krajcar i Mario Lipovšek Battifiaca, istaknuo je Matovina.

JazzIstra Orchestra / Foto Press

Irena Grdinić ovom nam je prigodom otkrila kako je pokrenuta zamisao o osnutku ženske klape.

– Klapu je osnovao Sanjin Ljubotina, tada student brodogradnje i veliki zaljubljenik u glazbu. Nas nekoliko studentica sa studija kroatistike, Radmila, Britiga i ja, šetale smo Korzom i srele Sanjina koji nam je započeo priču o ideji da osnuje žensku klapu.

Našle smo se u Kastvu, zaljubile se u taj prekrasan grad i njegove ljude, pridružile su nam se tada dvije Sandre, Mirjana i Saša Matovina, koji nas je ostao voditi do danas, a tada je bio zadužen za umjetnički rad klape…

I sve je ostalo povijest. Upravo zbog klape, tri su nam desetljeća života ispunjena bogatstvom – pjesmom, prijateljstvom, putovanjima i zajedništvom, otkrila je.

Ništa bez Saše

Zanimalo nas je i kako izgleda suradnja s umjetničkim voditeljem Sašom Matovinom.

– Kad imate 22 godine, koliko sam imala kad je klapa pokrenuta, ne razmišljate o glazbenoj baštini niti njenom očuvanju, niti vam je to motiv radi kojeg pjevate. Osobno nisam niti bila zaljubljenica u klapsku pjesmu, no voljela sam pjevati i istraživati neke nove oblike izražavanja.

Zato mi je to višeglasno pjevanje bilo vrlo zanimljivo i izazovno, a tijekom godina zavoljela sam i klapsku pjesmu. Izazov je bio i našem voditelju, Saši Matovini, posložiti i uvježbati glasove ljudi koji nisu profesionalni pjevači, a trebaju zvučati kao profesionalci.

Jedno je sigurno, bez Saše, naša klapa ne bi postojala. Svi naši uspjesi rezultat su njegova promišljanja, vizije i rada, a mi smo, očito, kvalitetan materijal koji je mogao dobro izbrusiti, oblikovati i od njega proizvesti jedan dobar proizvod.

I Saša je krenuo vrlo mlad u tu našu klapsku avanturu, sjećam se koliko je na početku imao problema s autoritetom, koliko mu je, recimo, bilo teško nekoj novoj članici otkazati suradnju kad bi zaključio da nije dorasla zadatku.

No, i on je zajedno s nama rastao i sazrijevao i koliko god je često umoran od nas, sigurna sam da mu rad sa Ženskom klapom Kastav spada među najdraža životna iskustva, dodala je Grdinić.

Naša nam je sugovornica otkrila i kako usklađuje brojne obaveze s djelovanjem u klapi.

– Danas je teško sresti ljude koji 30 godina profesionalno rade u jednoj tvrtki, a kamoli one koji su 30 godina vjerni jednom amaterskom ansamblu. Naravno da je bilo izmjena, da je kroz klapu prošlo dosta članica, no možemo se pohvaliti da je od današnjih 12 članica nas 9 u klapi duže od 20 godina.

Bilo je, naravno, u tom dugom razdoblju različitih životnih izazova, privatnih ili poslovnih, koji bi nas na određeno vrijeme i udaljili od klape, no uvijek bismo joj se vraćale. I u ovom slučaju, kao i u mnogim drugim životnim odabirima, vrijedi ona – ako želiš, nađeš načina, ako ne želiš, nađeš ispriku, rekla je.

Trenuci za pamćenje

Lista nagrada i priznanja je poduža te nas je zanimalo što one predstavljaju za njih.

– Nagrade i priznanja potvrda su da nešto radite dobro i svakako podstrijek da nastavite putem kojim ste krenuli, stoga su vrlo važne i motivirajuće, osobito one koje dolaze od struke.

Posebno su mi drage nagrade koje smo ostvarivale na međunarodnim natjecanjima, kad smo dobrom izvedbom i ostvarenim rezultatom osigurale ne samo priznanje za vlastiti rad već i veliku promociju naše tradicijske glazbe i naše države. Izdvojila bih svjetske zborske olimpijade na kojima se okupi i po 50 tisuća pjevača iz cijelog svijeta.

Pa kad onda, recimo, na drugom kraju svijeta, u Južnoafričkoj Republici, u svojoj kategoriji budete jedini predstavnik Hrvatske, pjevate Matetićevu »Ćaće moj« i pobijedite, pa vas prozovu i hodate sa svojom zastavom do pozornice da preuzmete zlatnu medalju, a cijela vam dvorana (u kojoj nitko osim vas ne razumije hrvaski) plješće, tada stvarno razumijem kako se osjećaju naši nogometni reprezentativci kad osvoje medalju…

Možda vam to zvuči smiješno, ali, vjerujte, nije, iskreno je odgovorila Irena Grdinić koju smo zatim pitali da nam otkrije što bi još željela realizirati sa Ženskom klapom Kastav.

– Klapa je nastala u Dalmaciji upravo druženjem četvorice-petorice prijatelja koji bi onda zajedno zapjevali. I zato volim ovu klapu, jer nikakve ambicije, plasmani ili rezultati nisu narušili niti zasjenili ono osnovno – dobre međuljudske odnose i prijateljstvo.

Uživamo u zajedničkim druženjima, posebno s našim dečkima iz muške klape, volimo se dobro zezati, pjevati, smijati se, zajedno putovati, puniti se dobrom energijom i nadam se da ćemo tako nastaviti i u godinama koje su pred nama. A glazbeni izazov? Iskreno, ne razmišljam o tome, već se veselim izazovima koje će pred nas staviti naš voditelj.

Jer, prema njegovim idejama obišli smo cijeli svijet, pjevali u operi, surađivali s Josipom Lisac, Oliverom Dragojevićem, Meri Cetinić, Tedijem Spalatom, Tamarom Obrovac, Alanom Bjelinskim itd., imali koncerte s tamburaškim orkestrom, evo sada i s jazz orkestrom…

Ja sam sigurna da sad već nešto novo smišlja. Sve što njemu padne napamet, ja još nisam ni osvijestila da želim! A želim, zaključila je Grdinić.

Zoran Majstorović: Ovaj koncert je svakako raritet

S glazbenikom Zoranom Majstorovićem koji piše aranžmane za klapu prisjetili smo se početaka njihove suradnje.

– Prvo što mi pada na pamet je moj razgovor sa Sašom Matovinom, voditeljem Ženske i Muške klape Kastav, o izvedivosti zajedničkog koncerta klape i većeg jazz sastava, u ovom slučaju big banda, odnosno jazz orkestra.

Pričali smo većinom o glazbenim specifičnostima takvih sastava i je li uopće moguće napraviti smisleni repertoar i aranžmane u kojima bi se ta dva svijeta spojila. Nekako smo obojica mislili da se to može spojiti i sad ćemo uskoro ustanoviti jesmo li bili u pravu.

Klapa, kao autohtoni vokalni sastav specifičan za našu zemlju, ima svoju glazbenu logiku i tu se ne može, i nema smisla, puno intervenirati, već samo njihov vokabular i izričaj nadograditi zvukom jazz orkestra. Zahtjevno je, ali izvedivo, po mom mišljenju, kazao je Majstorović.

World music

Cijenjeni multiinstrumentalist, glazbenik i skladatelj pritom je istaknuo raritet nastupa.

Zoran Majstorović / Foto Ivan Posavec

– Ovaj koncert je svakako raritet, ali vjerujem da ovo neće ostati samo na ovom nastupu. Biti će 40 glazbenica i glazbenika na bini i izazovno je koncepcijski sve uskladiti kako bi svaki član tog velikog zajedničkog ansambla imao svoj glazbeni prostor i moment.

Izabrali smo zaista različite skladbe i svaka će imati neko svoje jedinstveno ruho, vokalno, ali i instrumentalno. Mislim da će biti jedan pravi world music koncert u kojem ćemo klapski način pjevanja spojiti s različitim svjetskim glazbenim stilovima kao što su bossa nova, swing, blues, salsa i razni drugi i tako dobiti jedan drugačiji, jedinstveni zvuk, dodao je.

Poželjeli smo saznati nešto više i o njegovu izazovu u pogledu pisanja aranžmana i eksperimentiranja.

– Jako je izazovno jer kao aranžer želim koristiti što je više moguće glazbenih specifičnosti koje su karakteristične za oba tipa sastava. Vokalna harmonija koja je manje ili više tipična za klapski način pjevanja se može nadopuniti glasovima instrumenata koji su dio jazz orkestra i tu vidim priliku za spajanje ovih dvaju sastava.

Klape ne improviziraju dok je dobar dio izvedbe jazz orkestara baziran na improvizaciji koje neće nedostajati ni u ovom programu koji smo zajedno pripremili.

To su te neke razlike kojih apsolutno ima još, ali ja tu vidim i čujem priliku za približavanje tih različitih glazbenih vokabulara, a ne neke ograničavajuće faktore. Muzički i aranžerski je to definitivno zahtjevno, ali zato to i radimo, istaknuo je.

Eksperiment

Za kraj smo ga pitali što bi još želio ostvariti zajedno sa Ženskom i Muškom klapom Kastav.

– Budući da je ovo moja prva suradnja sa Ženskom i Muškom klapom Kastav, vjerujem da neće biti posljednja. Ono što mi prvo pada na pamet je da bi bilo super izvesti ovaj koncert još negdje osim na kastavskoj Crekvini i nadam se da ćemo to uspjeti ponoviti.

Ovo nije uobičajen tip glazbene suradnje i to je ono što mene u glazbi najviše zanima, kako spojiti ono što se glazbeno doima nespojivo jer su izričaji naizgled jako udaljeni, a opet se trudim u toj udaljenosti pronaći neke dodirne točke i napraviti neki novi, dosad neistraženi zvuk.

Ovo je u neku ruku i eksperiment na koji su svih 40 izvođača na prvu pristali i siguran sam da ćemo se svi skupa dobro zabaviti i uživati u tim novim glazbenim spojevima, zaključio je Majstorović.