OPATIJA – Prvi vikend u srpnju tradicionalno je rezerviran za Liburnia Jazz Festival. Tako je bilo i ove godine u Opatiji koja u to doba postaje grad jazza. Opatija je prepoznala važnost ovog događanja koji već godinama podiže ugled grada na nekoliko razina, ne samo u lokalnim okvirima.

O tome je govorio gradonačelnik Fernando Kirigin na predstavljanju monografije »Liburnia Jazz: 25 godina«, održanom 2. srpnja, dva dana prije početka ovogodišnjeg izdanja Festivala, u Villi Angiolini. Tada je naglasio da je grad financijski podržao monografiju, a podržao je i festival, baš kao i Primorsko-goranska županija, Ministarstvo kulture, Turistička zajednica grada Opatija i Festival Opatija.

Potvrda je to vrijednosti Liburnia Jazz Festivala, ali i znak da organizator, uz sinergiju svih spomenutih subjekata koji su u tome pronašli interes za sebe, može razmišljati dugoročno. Naime, svi koji organiziraju slične manifestacije, posebice ako dovode međunarodne zvijezde, moraju planirati puno unaprijed i zato je važno znati da će biti podržani.

Narav jazza

Festival, koji je održan od 4. do 6. srpnja na raznim lokacijama, ponudio je bogat i stilski raznolik program koji je osmislio umjetnički ravnatelj Elvis Stanić. Ovom prigodom ukazao je na neke od ključnih tema koje su obilježile dosadašnja izdanja, među ostalima projekt Jazz Ex Tempore i predstavljanje glazbenika koji su stasali uz Liburnia Jazz. Kao i svake godine, pripremljeni su popratni sadržaji.

Primjerice, već prvi dan, u petak, program je započeo u jutarnjim satima. S početkom u 10 sati održana su dva događanja.

U Glazbenom paviljonu u Parku Angiolina održana je kreativno-stvaralačka radionica izrade šuškalica od otpadnih materijala, te upoznavanje s ritmovima kroz pjesme i brojalice, kao i glazbene i pokretne igre za djecu predškolske i školske dobi stariju od četiri godine.

Istodobno je u Domu za starije osobe Volosko održan koncert sastava Elvis Stanić French Touch: The Accordion Project. Drugog dana, u subotu, s početkom u 11 sati, tradicionalno je održan koncert na Tržnici Opatija.

Ove godine je u sjeni primorskog hrasta nastupio sastav Techno Vikings poznat po zaraznom Grooveu i virtuoznim izvedbama na tragu glazbe njuorleanskih uličnih bendova. Isti dan, u popodnevnim satima, isplovio je Jazz Boat na kojem su nastupili Lela i Joe Kaplowitz, a u dijelu programa pridružili su se glazbenici koji su dan ranije nastupili u programu Jazz Ex Tempore koji su, uz još neke od prisutnih, pjevali improvizirajući na blues temu »Stormy Monday«.

Taj session, u kojem je svatko varirao tekst po nahođenju, zapravo je bio demonstracija jazza u njegovoj suštinskoj prirodi.

U nedjelju je, s početkom u 10 sati, u Glazbenom paviljonu u Parku Angiolina održan Workshop Yamaha Music Schoola Rijeka, za djecu predškolske i školske dobi. Od 19 sati je, ispred Hrvatskog muzeja turizma kraj Ville Angioline, tradicionalno muzicirao Puhački orkestar Lovran kojem su se kao gosti u izvedbi jedne skladbe pridružili pjevači Duško Jeličić Dule i Silvana.

Poruka humanosti

Svake večeri, s početkom u 21 sat, program je održan na maloj Ljetnoj pozornici. U petak je nastupio Jazz Ex Tempore Orchestra. Pokretač i voditelj projekta Elvis Stanić je za ovu prigodu okupio neke od glazbenika koji su sudjelovali na prethodnim manifestacijama Jazz Ex Tempore.

Uz Stanića, koji je svirao gitaru i harmoniku, to su u prvom dijelu koncerta bili oni koji su u manifestaciji sudjelovali 2008.: britanska klavijaturistica Andrea Vicari, nizozemsko-indonezijski kontrabasist Rico De Jeer i bugarski bubnjar Hristo Jocov, a u drugom (bez Vicari) pridružili su se egipatski glazbenici: pjevačica Noha Fekry i klavijaturist Amro Salah, koji su sudjelovali 2019. Izvodili su skladbe svih sudionika, ali i neke koje simboliziraju tradiciju njihovih podneblja.

Zapravo, njihova se glazba zasniva na proučavanju raznih kultura i korištenju elemenata koje smatraju kompatibilnima. Budući da su u ovoj (prvoj) postavi tijekom godina održali niz koncerata u raznim zemljama, dva dana za probe bila su sasvim dovoljna da ispoliraju program, što je publika prepoznala i pozdravila.

No, nije to samo uživanje u začudnom, inovativnom glazbenom istupu, to je zapravo puno više od toga.

Ovim projektom Stanić šalje poruku – za neke utopijsku, ali za mnoge potpuno jasnu, smislenu i nasušno potrebnu – o nekom boljem svijetu, mogućnosti suživota svih ljudi, zajednišva, suradnje, a ujedno slobode, poticanja radoznalosti, kreativnosti i razigranosti, no prije svega humanosti. Svoju publiku već je osvojio tim zamislima, ali pravo je pitanje može li osvojiti one koji bi na to prvi trebali obratiti pozornost – političare, moćnike, vladare, one u čijim je rukama sudbina čovječanstva!?

Smisao glazbe

U subotu je nastupio Zmaj Orko Star, trio koji čine riječki multiinstrumentalist Zoran Majstorović – stasao na ovom Festivalu, najprije kao posjetitelj koncerata, a poslije kao izvođač – koji u ovoj situaciji svira gitaru, oud, saz i koru, te klavijaturist Toni Starešinić te bubnjar i udaraljkaš Borko Rupena.

Iako se oslanjaju na skladbe koje su snimili za album »Escape«, njihove su izvedbe svaki put drukčije, uglavnom nadahnute trenutkom, solima, neplaniranim situacijama. Tako je bilo i ovaj put. Toliko su drukčije od onih na albumu da možemo zaključiti kako je sazrela situacija da snime novi, makar i s istim skladbama.

Naime, u raznim elementima svojeg djelovanja pozivaju se na glazbu iz zlatnih dana prog-rocka i symfo-rocka, podsjećajući na neprolazne vrijednosti iz povijesti glazbe, na stvaralaštvo kreativnih bendova kao što su Colosseum, Camel, King Crimson, Pink Floyd, Soft Machine.

Upravo je u današnje vrijeme, obilježeno površnošću i primitivizmom, važno publiku, ali i glazbenike, podsjećati na te vrijednosti koje donose viši smisao bavljenja glazbom. No, ovaj trio je u tu glazbu unio novinu, nešto što nije bilo prisutno u spomenutom razdoblju, 1960-ih i 1970-ih. Primjerice, sastav Focus je svoje stvaralaštvo obogaćivao elementima rane glazbe, a Keith Emerson je citirao djela europske klasike i američkog jazza, no etno element, kako ga u svoju glazbu uključuje Zmaj Orko Star, nije bio integriran.

Upravo ti utjecaji world music zvukova njihovu glazbu čine posebnom i zanimljivom, baš kao i element slobode, ali i organski spoj akustike i elekronike, što ne bi bilo moguće da članovi trija nisu naslušani i informirani. Zato su i na ovom koncertu djelovali na načelima slobode, spontanosti i interakcije, što je zapravo u iskonskoj prirodi trija Zmaj Orko Star.

Autentičan iskaz

Svojim nastupom u nedjelju 25. liburnia Jazz Festival zaključio je sastav Alba & Leo & Co. Svestranoj »djeci Liburnia Jazz Festivala«, pjevačici Albi Nacinovich i gitaristu Leu Škecu, koji godinama djeluju zajedno, pridružili su se bas klarinetist Aldo Foško, sjajan solist, te bas gitarist Miroslav Tovirac i bubnjar Marco D’Orlando.

Predstavili su se glazbom s albuma »Adultish« koji su snimili tijekom boravka u Londonu, ovom prigodom u akustičnoj verziji, te obradama njima važnih pjesama drugih autora, uglavnom onih koje povezujemo s ovom festivalom.

Primjerice, izveli su skladbu »Preto E Branco« Maria Laginhe, poznatu iz izvedbe autora i portugalske pjevačice Marie Joao koju su slušali na istoj pozornici na kojoj su sad nastupili i s kojom je Alba sudjelovala na spontanom sessionu nakon tadašnjeg koncerta.

Jedan od tih, za njihovo stvaralaštvo važnih koncerata, bio je onaj sastava Vasila Hadžimanova čiji je član, bas gitarist Miroslav Tovirac ovom prigodom svirao s njima. Zato su izveli skladbu »Kolemanka« Bate Andonova iz repertoara tog sastava.

No, naravno, najvažnija im je suradnja, i ne samo suradnja, s Elvisom Stanićem, koji im se kao gitarist pridružio u izvedbi vlastite skladbe »Kisha«, zaustavivši kišu koja je ozbiljno zaprijetila i na trenutak prekinula koncert.

Nije to bio prvi takav slučaj; za sad je skor: kiša – 0/Liburnia Jazz – 2. Osim što su se Alba i Leo predstavili kao maštoviti autori autentičnog iskaza, Alba je još jednom pokazala da je profinjena pjevačica iznimne imaginacije, lijepa glasa, dikcije i kontrole, sklona igri i lepršavosti u glazbi, ali, što je najvažnije, umjetnica koja je shvatila važnost jednostavnosti, koja je ostvarila primjerenu ravnotežu između virtuznosti i osjećajnosti.

Kao i u njihovim, Liburnia Jazz Festival je ostavio trag u životima i karijerama mnogih ljudi, gradova, regiji, od čega puno toga nije poznato u javnosti, a 25. izdanje pokazalo je tek djelić tog utjecaja. No, sasvim dovoljno da se ozbiljnije počnemo baviti proučavanjem i vrednovanjem djelovanja ovog bisera liburnijskog identiteta.