Foto: R. KALČIĆ
Planiramo veliku investiciju izgradnje krčkog lukobrana, također sredstvima EU fondova, pa izgradnju polivalentne dvorane i muzejskog prostora na Trgu Kamplin, nabraja Vasilić, i dodaje kako je planova puno, no i da brzina njihove realizacije ovisi o tome koliko Grad uspije dobiti »EU sredstava«
Karavana Festivala Melodije Istre i Kvarnera, jedinog putujućeg glazbenog festivala u Hrvatskoj, na ovogodišnjoj će turneji posjetiti pet gradova i općina diljem Primorja i Istre nam mile. Jedna od pozornica na kojoj će MIK od 21. do 26. lipnja pjevati nalazi se u najrazvijenijem otočnom gradu Lijepe Naše. U Krku. Bit će to 18. susret Krčana i mikovaca, a svaki do sad, u spomenar i ovog vjekovnoga grada, kao i u spomenar ovog 51-godišnjeg festivala, upisan je velikim slovima i podcrtan prijateljstvom. Lijepe su i dugopamteće te krčke mikovske večeri. O njima s jednakim oduševljenjem pričaju i mikovci, i njihovi domaćini. A da može, i Kamplin bi, trg koji od 1969. godine pjeva i pleše s MIK-om. No, ovog lipnja, točnije onog koji nosi nadnevak 25. Kamplin će zamijeniti novouređeni trg.
Puno je planova
Krk, administrativno, političko, gospodarsko i vjersko središte otoka Krka, ili kraće rečeno »glavni grad« Zlatnog otoka, slovi kao infrastrukturno i ekonomski najrazvijeniji otočni grad Hrvatske. Iza tih epiteta stoji dugogodišnji rad i pomno planirana strategija razvoja. Od susreta do susreta, mikovci svjedoče njegovim mijenama koje pridonose tome da se i oni koji mu turistički hrle, kao i oni koji ga nastanjuju, u njemu osjećaju dobro.
Krk je grad s puno posebnosti, a jedna od njih je i dvojna crkva. Riječ je o crkvi sv. Kvirina i sv. Margarete ili crkvi na kat, izgrađenoj u 12. stoljeću. Donji kat pripada mučenici iz Antiohije, a gornji svetom Kvirinu. Izgrađena je na malenom prostoru nasuprot krčke katedrale i to ne uobičajeno u smjeru istok-zapad, već u onom sjever-jug što joj daje još jednu posebnost.
Krčki sajam
Krk ili Veja, kako ga naziva domicilno stanovništvo, omiljena je turistička destinacija mnogima. Privlači ovaj stari šarmer svakim svojim trgom, uličicom, brojnim spomenicima kulture i prirodnim ljepotama. Ljeti suncem, kristalno čistim morem, prelijepim i uređenim plažama, a u zimskim mjesecima spokojem i tradicijom. Svo bogatstvo koje Veja posjeduje turistički djelatnici itekako su dobro posložili poslavši u svijet glas kako je upravo Krk grad koji se neizostavno mora vidjeti, doživjeti, a onda je sigurno – i zavoljeti.
– Raznoliki su sadržaji kojima mi privlačimo turiste. I brojni. Osnovni nam je cilj promovirati našu bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, našu tradiciju, podsjetiti turiste, ali i domicilno stanovništvo na tisućljetnu povijest ovoga grada ljepotana. Najveća i najcjelovitija manifestacija je Krčki sajam. Uvijek se održava od 8. do 10. kolovoza, do Dana sv. Lovre koji mi Krčani obilježavamo već više od 500 godina. Tih dana Krk postaje velika pozornica, a glavni su likovi krčki knezovi Frankopani. Svakako, velik mamac turistima je i bogatstvo naše gastronomije, ali i visoko rangirani smještajni kapaciteti, neovisno radi li se o hotelima, privatnom smještaju ili kampovima – rekla je Nataša Jurina, direktorica TU TZ-a Grada Krka.
Krk LANDart
Povijest kaže da je grad Krk jedno od najstarijih urbanih središta u Hrvatskoj. Osvrnemo li se oko sebe, sa svih strana susrest ćemo se s bogatom poviješću što ju je stoljećima baštinio ovaj biser arhitekture smješten na jugozapadnom dijelu otoka. Bogata povijest izbija iz svakog njegovog zakutka. Gradske zidine pričaju svoju priču, svjetovni joj dio dodaju brojni, do danas pomno čuvani tradicijski običaji, a o onom duhovnom svjedoče krčki zvonici. Krku nimalo nije teško razvijati ni onu smjernicu turizma baziranu na kulturi i spomeničkoj baštini. O tom licu grada popričali smo s Majom Parentić, ravnateljicom Centra za kulturu Grada Krka.
– Krk – grad povijesti i kulture, slogan je koji nas je obvezao, usmjerio našu djelatnost. No, projekt koji želimo istaknuti je Krk LANDart, svojevrsni spoj likovnosti i brige za okoliš. Ovogodišnji Krk LANDart predstavlja malen, ali siguran korak prema puno većem i kompleksnijem zahvatu, a riječ je o projektu uređenja Krk LANDart parka na prostoru odlagališta otpada Treskavac, što možemo smatrati i završnom fazom njegove sanacije. Kako se radi o dugoročnom projektu, Krk LANDart će se kroz više istraživačkih faza kretati prema toj puno ambicioznijoj i zahtjevnijoj akciji. Nakon nulte, mogli bismo reći probne faze, zadaća prve jest istražiti mogućnosti istinskog land arta, dok u onim nadolazećim umjetnici ostaju u eksterijeru, međutim njihove se land art intervencije polako počinju primicati centru grada, tako da bi već sljedeće godine jedan dio sudionika mogao stvarati na područjima gradskih plaža ili njihovom neposrednom okruženju, odnosno u gradskim parkovima i ostalim javnim površinama.
Pršut s identitetom
Delicija koju će vam mikovci preporučiti jest krčki pršut, i to ne bilo koji, već onaj s kojim je Krk ušao u Europu. Naime, Vjekoslav Žužić iz Kuće krčkog pršuta u Vrhu, svom je pršutu priskrbio titulu 13. hrvatskog zaštićenog proizvoda
– Da je bilo lako, nije. Brdo papira, dokaza, prepiske, ali isplatilo se. U dokazivanju autohtonosti puno su nam pomogli zapisi što su ih čuvali redovnici košljunskog samostana – rekao je Anton Žužić.
U Krk se lako dođe. Do njega se može svim prijevoznim sredstvima osim vlakom, no i njega imaju, i to onaj turistički s kojim se i mikovci uvijek rado voze. Hrle mu rijeke turista i morskim, i kopnenim, i zračnim putem. Rekosmo, lako mu je doći, ali svima je teško otići. On kupi, on osvoji, on se u srce ušulja, a da se putnik namjernik, baš kao i onaj slučajnik, ni ne snađe. I nama je poći, no znajući da nam uskoro slijedi ponovni susret, lakše nam pada ovaj rastanak. I da ne pozabite – novi sastanak, onaj raspjevani, zakazujemo u četvrtak, 25. lipnja na Trgu glagoljaša, vjekovnih čuvara identiteta i grada Krka i istoimenog otoka.
