Superval u Palachu / Foto: Ana Križanec
Na riječkoj Superval večeri nastupili su Smudosi, Stereovoid, Lynco, Out of Civilization i Meantime
povezane vijesti
Superval već nekoliko godina funkcionira kao najvažnija platforma za srednjoškolske autorske bendove u Hrvatskoj, a na kojem klinci prvi put izlaze iz garaža, školskih podruma i malih lokalnih klubova na ozbiljnije pozornice.
Projekt koji spaja radionice, mentorstva i koncerte odavno je prerastao status simpatične školske inicijative; Superval je danas svojevrsni inkubator nove domaće scene. Upravo je zato bio važan petak u riječkom Klubu Palach kao presjek onoga što dolazi.
Na riječkoj Superval večeri nastupili su Smudosi, Stereovoid, Lynco, Out of Civilization i Meantime, žanrovski raznoliki bendovi, ali povezani istom stvari: osjećajem da se nešto doista događa na mlađoj alternativnoj sceni.
Smudosi su otvorili večer sirovim pankom koji ne komplicira ni zvuk ni poruku. Kratko, glasno i direktno pjevali su stihove poput “Serem u WC-u” i “Cura mi je ovisna o drogi”. Potpuno su nonšalantni i to im očito ide od ruke jer su trenutno u finalu još jednog natjecanja za bendove – Gremo na demo.
Već od prve pjesme krenuo je pogo; malen, ali bitan, kao ritual koji potvrđuje da publika diše zajedno s bendom. U jednom trenutku bend je posegnuo i za “Do You Wanna Dance (Under the Moonlight)”, a između pjesama ostala je visjeti simpatična izjava frontmena Charlieja: “Svaki čovjek da bi bio u uspješnom bendu treba znati svirati pop muziku.”
Stereovoid su nakon toga podigli temperaturu nešto ozbiljnijim, žešćim rock zvukom. Peteročlana postava rokala je kroz masivne riffove i snažne prijelaze, ali bez straha od melodije i baladičnih trenutaka. Koncert su otvorili pjesmom “Divlje vode”, a premda se radi o novom bendu, njihov zvuk priziva nostalgiju za nekim starijim razdobljima domaćeg alternativnog rocka. U jednom trenutku ubacili su i rep dionicu s drugim vokalistom, što je setu dalo dodatnu dinamiku, a obrada EKV-ove “Zemlja za nas” prošla je očekivano emotivno.
Možda najljepši detalj njihova nastupa ipak nije bio na pozornici nego ispred nje – publika prepuna roditelja koji snimaju, klimaju glavama i iskreno navijaju za bendove svoje djece.
Lynco su donijeli prijeko potrebno opuštanje nakon žešćih setova. Njihov indie pop zvuči neopterećeno i prirodno, kao bend koji već sada razumije kako graditi atmosferu bez forsiranja. A činjenica da ove godine nastupaju na INmusic Festivalu uz Out of Civilization i Buzz govori dovoljno sama za sebe – za mladi bend to je ogroman korak i potvrda da ih scena već ozbiljno shvaća.
Vrhunac večeri ipak je pripao bendu Out of Civilization. Već sama činjenica da na sceni napokon ima više mladih žena u bendovima djelovala je osvježavajuće u kontekstu domaće alternativne scene gdje toga kronično nedostaje. No njihov nastup nije bio važan samo reprezentacijski, bio je jednostavno odličan.
Bend je isporučio možda i najkompletniji set večeri: nu metal odsviran čvrsto, precizno i samouvjereno. Vokalistica je zvučala moćno i potpuno kontrolirano, bekvokali basistice bili su sjajni, a njezino growlanje jedan od najimpresivnijih trenutaka večeri. Posebno je fascinantno što gitaristica, inače učenica osmog razreda osnovne škole, sklada sve autorske pjesme benda. I ne radi se o dječjoj simpatičnosti, riffovi su bili ozbiljni, prijelazi razigrani i nepredvidivi, a bend je zvučao uštimano i sigurno kao mnogo starije i iskusnije postave.
Njihov nastup toliko je podigao atmosferu da je dio publike pri kraju seta očito ostao bez ideje kamo s viškom energije. Nekolicina dečkiju opetovano je neuspješno crowdsurfala, penjala se na pozornicu i skakala s nje, a nakon kraja seta skandirali su “svirajte pi**e”, na što je osoba zadužena za razglas preko mikrofona kratko i jasno odgovorila: “Sramite se, publiko.” Bio je to možda i jedini trenutak večeri koji je podsjetio da se koncertnoj kulturi i poštivanju svojih kolegica glazbenica ipak treba učiti.
